I'm a Virgo (Prime Video)
Percepcija stvarnosti je propaganda, a ništa je ne oblikuje tako uspješno kao umjetnost i pop kultura. Čini se da je to najjasnije američkim reperima koji su se prometnuli u televizijske autore pa u serijama istražuju rasno i klasno stanje suvremenog društva postistine. Donald Glover a.k.a. Childish Gambino "Atlantom" je revolucionirao televiziju, eksperimentirajući narativnim i žanrovskim tehnikama i zaobilazeći kanonske postulate dramaturgije, stvorivši tako praktički vlastiti kanon koji je počeo dobivati derivate ("Reservation Dogs", "Swarm"), a najnovija serija kalifornijskog repera i komunističkog aktivista Bootsa Rileyja uklapa se u taj novi model dodatno ga nadograđujući magičnim realizmom.
Kroz priču o sazrijevanju dobrodušnog Cootieja (Jharrel Jerome), četverometarskog diva kojeg su 19 godina skrivenog od svijeta odgajali ujak, ujna i televizija pa sada bježi kako bi iskusio ljepotu i proturječnosti stvarnoga svijeta, autor nam podastire moćnu parabolu o državi kao nasilnici i kao pomagačici održanja neoliberalnog košmara. Koristeći se superherojskim žanrom, humorom, stripovskim tropima i CGI tehnikom kao svojevrsnim metaoružjem, Riley istodobno raskrinkava korporativni marketing i superherojske franšize koje prodaju fantazije o bogolikim bićima, protkane porukom kako dobronamjerna, bogata elita zna što je najbolje za društvo.
Dok nježni, neiskvareni div sklapa prijateljstva, pronalazi ljubav i snalazi se u neugodnim situacijama, počinje spoznavati diskriminaciju, a upoznavanjem svog idola imena Heroj (Walton Goggins) i razliku između zakona i pravde. Svjedočeći nezakonitim policijskim deložacijama i stalnim nestancima struje u siromašnim, mahom crnačkim naseljima, Cootie otkriva osjećaj za zajednicu i načine na koje radnička klasa postaje plijenom kapitalizma te kako je nasilje regulator svakog biznisa, legalnog i ilegalnog. Sedam polusatnih epizoda ove tople apsurdističke alegorije subverzivni je estetički eksperiment koji uspostavlja vlastiti jezik u prenošenju poruke o medijskom i državnom nasilju kasnog američkog kapitalizma.
The Bear (FX)
Veliki prošloljetni hit, koji nam je autentično približio stres rada u restoranu, vratio se još zanimljivijom i potpuno drugačijom sezonom. Svjestan da bi repetitivnost u pristupu vjerojatno rezultirala gledateljskim zamorom, autor i redatelj Christopher Storer odlučio je i sadržajno i dramaturški preosmisliti seriju mikroskopskim zadiranjem u likove, njihovu motivaciju i unutarnji svijet. Radnja se premješta iz kuhinje čikaške kvartovske sendvičare na gradilište; u postpandemijskom trenutku u kojem restorani propadaju, osoblje se, naime, odlučuje upustiti u riskantno pretvaranje zalogajnice u fini restoran s Michelinovom zvjezdicom.
Renoviranje oronulog prostora usporedo prati i "renoviranje" dramaturgije – promatramo kaos uništavanja i ponovne gradnje, ne samo restorana i likova, nego i same strukture serije. Svaka je epizoda potpuno drugačija od prethodne i kao da pripada nekom drugom žanru. U redateljskom fokusu više nije samo vratolomni kuhinjski kaos; pažnja se distribuira ritmičkim skokovima iz krajnosti u krajnost, kombiniranjem stresnih epizoda sa smirenima koje, vještim premještanjem priče iz sadašnjosti u prošlost, prate svakog pojedinog lika i njegov razvojni luk.
Prisnost među likovima dopušta da se te krajnosti izmjenjuju uvjerljivo i nikad se ne gubi realistični dojam. Prekrasni detaljistički planovi pripreme hrane, svojevrsni zaštitni znak serije, i dalje su prisutni, no u novim je epizodama fokus kamere na krupnim planovima rezerviranim za ljudsku dramu i karakternu glumu. U tu su svrhu angažirane velike zvijezde, poput Boba Odenkirka, Sarah Paulson, Olivie Colman i Jamie Lee Curtis, koja je u gostujućoj minijaturi nestabilne matrone vjerojatno odigrala ulogu života.
Black Mirror (Netflix)
Nakon pandemijske apstinencije, satiričar Charlie Brooker vratio se s pet novih horor epizoda koje se ponovno bave poznatim temama pogubnog utjecaja tehnologije na društvo i pojedinca, no u novoj se sezoni više okreće prošlosti – kao da pokušava locirati točan trenutak u kojem se tehnološki razvoj počeo okretati protiv čovjeka mijenjajući mu prirodu i moral. Iako su i dalje prisutni deepfake, prikupljanje podataka, algoritmi i umjetna inteligencija, fokus je na starim i već poznatim tehnologijama – videokasetama, digitalnim kamerama, pa i začaranoj runi.
Ne libi se ni metatekstualne kritike samog domaćina, provlačeći kroz prve dvije epizode imaginarni servis Streamberry, streaming s ikonografijom i zvukom identičnima Netflixu. Premda, osim prve zabavne epizode sa Salmom Hayek, preteže turobna atmosfera, a epizode variraju u kvaliteti, "Black Mirror" još uvijek spada u one serije koje se ne propuštaju.
