U kolikoj mjeri su ovogodišnji Dani srpske kulture opravdali svoj moto "Umjetnost približavanja"?
Mislim da smo uspjeli u tome jer je istoimena izložba na kojoj su predstavljeni radovi dvadesetak umjetnika iz Srbije i Hrvatske trebala biti zatvorena 15. novembra, ali razmišljamo da je produžimo zbog iskazanog interesa. Na samom otvaranju okupio se velik broj ljudi dok ju drugi kontinuirano dolaze pogledati, tako da ju je vidjelo više posjetilaca, uz pozitivne reakcije na cijeli koncept. Nažalost, kod osmišljavanja manifestacije najviše su patili programi kazališnog tipa jer se nismo mogli ohrabriti na neke ozbiljnije projekte koji bi se uklapali u temu. Željeli smo dovesti predstavu "Lepa Brena project", međutim nismo se na to odlučili budući su kazališta znatno smanjenog kapaciteta pa bi mogla primiti premalo publike za veliki projekt na temu približavanja umjetnosti, pop kulture i tradicionalnih vrijednosti kroz koje smo htjeli povezati publiku.
Bi li vam bilo drago da neki od predstavljenih programa bude održan u drugim sredinama u Hrvatskoj?
Naravno, za to je bilo dosta upita, bilo za izložbu, koncert braće Teofilović, predstavu "Zlostavljanje" ili pjesničke večeri koje su na primjer željeli vidjeti u Rijeci. Nismo uspjeli realizirati paralelno odvijanje, ali nije isključeno da ti sadržaji budu održani u nekom drugom terminu.
Što od manifestacija "Prosvjete" ubuduće možemo očekivati?
Radi se na planu za 2022. koji bi se kao i ovogodišnji odvijao u manjim mjestima i selima gdje bi se održavale umjetničke radionice koje uključuju predstavljanje i produkciju umjetničkih radova, filmova, videa, knjiga ili dokumentarnih zapisa koji ukazuju na probleme unutar društva karakteristične za srpska mjesta, kao što su bili nepostojanje vodovoda ili autobusne linije u Islamu Grčkom kod Zadra. Tako namjeravamo obraditi mjesta Nebriževac u Imotskoj krajini i Lončare kod Obrovca gdje žive pripadnici više etničkih zajednica i to kroz projekt pod nazivom "Uključi me". U samom prostoru u Preradovićevoj 21 u Zagrebu koji je na specifičan način zaživio u ovo doba pandemije, u suradnji s Markom Tomašem koji je bio prvi gost u programu "Čitanje drugih", kao osoba koja svojom poezijom i načinom života povezuje ljude na ovim prostorima od Mostara i Sarajeva preko Zagreba i Beograda, Splita i Rijeke, nastavili bi program čitanja pjesama drugih autora. Pozivali bi neafirmirane bendove, predstavljali knjige i knjižare te time stvorili novu scenu i atmosferu.
S obzirom na vaš angažman u obnovi uništenih spomenika, kakva je situacija oko spomenika poginulima u borbi za oslobođenje Knina na brdu Spas, kao i spomenika Gudovčan u Bjelovaru?
Godišnjica oslobođenja Knina je 3. prosinca. Tada ćemo organizirati izložbu i odlazak do srušenog spomenika gdje će biti izvedeni performans i čitanje poezije. Tako bi javnosti ukazali na važnost obilježavanja oslobođenja Knina i Dalmacije 1944. Taj projekt radimo u suradnji s udrugom Vedra; obnova sada nije aktualna, ali sada radimo na osvještavanju ljudi o ulozi spomenika. Figura visoka 25 metara koja leži na brdu i dalje predstavlja skulpturu u javnom prostoru koja je zanemarena u javnom govoru. Nastojimo je učiniti što vidljivijom i dati dignitet tome mjestu, ali i utjecati na svijest ljudi o važnosti te bitke. Projektom je predviđeno da bi prvo bili zatvoreni ulazi u grobnice u kojima su pokopani poginuli, kao i da memorijalno mjesto bude obilježeno na drugi način. Za to imamo podršku Grada Knina, Zavičajnog muzeja u kojem će biti izložba povodom dana oslobođenja Knina, podršku Šibensko-kninske županije, podršku države preko potpredsjednika vlade Borisa Miloševića i Ministarstva kulture te Konzervatorskog odjela. Tu sam optimistična jer Grad i Županija dobro surađuju, tako da bi jednog dana makar i djelomično sanirani spomenik mogao postati turistička destinacija i jedno od obilježja Knina. Što se tiče porušenog spomenika Vojina Bakića u Gudovcu kod Bjelovara gdje je počinjen prvi pokolj nad Srbima u NDH, kako ta skulptura po fotografiji ne može ponovo biti izrađena, bit će postavljena druga Bakićeva skulptura kojom će se aludirati na ponavljanje nekih momenata koji su se događali 40-ih godina u sadašnjem novom valu fašizacije društva. S Gradom Bjelovarom pregovara se o urbanističkom uređenju tog prostora i datumu postavljanja.
