Novinare je prilikom posjeta predsjednice Republike Srpske Željke Cvijanović Baniji i Jasenovcu zanimalo pitanje brojke stradalih u jasenovačkom logoru u Drugom svjetskom ratu, na što je kazala da raspolaže podacima iz institucija RS-a temeljenima i na arhivima iz Yad Vashema te da ona vjeruje da su te brojke točne.
– Svaki put kad se otvara ova tema ispada da pojeftinjujemo ljudski život i pogotovo ljudsku žrtvu. Time se nikad nisam bavila. Poštujem sve žrtve. Broj nedužno stradalih je užasan. To su bili domaćini, seljani i djeca koji su prošli užase Drugog svjetskog rata – kazala je Cvijanović.
Na pitanje da li je došlo vrijeme 25 godina nakon rata da se spomen parkovi Gradina i Jasenovac s dvije obale Save Jasenovac ponovo ujedine, odgovorila je da bi danas trebalo govoriti o ekonomiji, izgradnji infrastrukture i razvoju.
– Zadržavam pravo da svako obilježava na svoj način i na svom teritoriju, ali isto tako moram reći da je strahota zajednička i da je obilježila čitav ovaj kraj bez obzira s koje strane rijeke dolazili. To moramo poštovati. A što se tiče pitanja da li bi spomen park trebao biti zajednički, promovišem politiku po kojoj sve mora biti zajedničko – počev od tržišta do infrastrukturnih projekata u koje zajednički investiramo, jer imamo zajedničku korist od njih. Takvu politiku promoviše i Republika Srpska. Kad to kažem mislim na svaki mogući angažman koji bi značio bolji život i bolje plate, bolje saobraćajnice i općenito bolje povezivanje – rekla je Željka Cvijanović.
Predsjednica RS-a govorila je i o filmu "Dara iz Jasenovca", srpskom kandidatu za nagradu Oscar, o kojem se puno piše ne samo na području Jugoslavije, nego i u SAD-u, gdje je usprkos negativnim kritikama u uglednim časopisima, postigao solidan uspjeh u kino dvoranama.
- Moramo biti svjesni da nailazimo na razne stereotipne barijere koje su davno prije postavljene. Kad netko dođe i drži vam predavanje preko određenih medija da je Jasenovac bio stradalničko mjesto samo za Jevreje, znate da je u pitanju manipulacija. Ljudi se na različite načine bore protiv istine, ali mi to prepoznajemo i ne smijemo odustati od nje. Jedan od načina je da se kroz umjetnost ukaže na tamne sjene iz prošlosti i strašna iskustva koje je pretrpio srpski narod. Vjerujem da će biti još mnogo takvih ostvarenja. Na različite načine može se pokušati reći istina. Postoje i tereti sadašnjosti o kojima se može štošta reći, a kamoli o užasima iz prošlosti. Taj film je veliki poduhvat koji zaslužuje pažnju i podršku svih nas jer imamo ekranizaciju nečega tako strašnog u kojem su opisane teške sudbine iz historije koja upozorava i opominje da se nešto slično nikad više ne desi – objasnila je Željka Cvijanović.
