Na Trgu maršala Tita, koji je lani preimenovan u Trg Republike Hrvatske, u petak predvečer se okupilo nekoliko stotina ljudi koji su izrazili protest protiv ultradesničarske ofenzive u zemlji, tražeći i da se vrati staro ime trga. Skup su organizirali Savez antifašističkih boraca i antifašista RH, Savez društava Josip Broz Tito Hrvatske i Antifašistička Liga RH. Nakon nastupa ženske pjevačke grupe uz konferansu glumca Damira Markovine, prisutnima se obratio mladi antifašist Aleksandar Dolić, koji je govorio o sve većem obespravljivanju i osiromašenju širokih narodnih masa.

- Aktualnim nacrtom prijedloga Zakona o obavljanju studentskih poslova, kojim bi se i neredovitim studentima omogućio rad preko studentskog servisa, dodatno bi se snizila ionako preniska cijena rada i omogućila daljnja legalizacija novovjekovne robije. Tzv. poduzetnicima dat će se na raspolaganje 40.000 ljudi, odnosno jeftine radne snage bez ikakvih radničkih prava te dodatno opteretiti ionako prekarizirano tržište rada. Do kraja će se uništiti već gotovo nepostojeći mirovinski, obrazovni i zdravstveni sustav. Ako se želi da ljudi ostaju u Hrvatskoj, moraju postojati materijalni uvjeti za to: besplatno obrazovanje od vrtića do doktorata i zdravstvene usluge dostupne svima. Ali umjesto da izdvaja za zdravstvo i obrazovanje, Vlada financira privilegiranu braniteljsku kastu koja ovo društvo već 25 godina drži kao taoca - rekao je Dolić, pozivajući građane da usmjere bijes na pravo mjesto.

- A to su Kaptol i kapitalističkim virusom zaražena Vlada - kazao je on i dodao da se vlasti ne boje radnika koji mašu nacionalnim zastavicama, ali se boje onih koji traže svoja prava.

- Kapitalizmu je fašizam zadnja linija obrane. Ta je linija ženomrzačka, homofobna, ksenofobna i krši sve moguće oblike i pojave radničkih i ljudskih prava - poručio je.

Govor je održala i Rada Borić, aktivistkinja i gradska zastupnica Nove ljevice.

- Stojimo na trgu kojem su oteli ime i njegovo simbolično značenje, a oteli su ga isti oni koji nam čestitaju Dan antifašističke borbe. Lako je političkom trgovinom kakvu su dogovorili gradonačelnik i Neovisni za Hrvatsku, uz neskriveni blagoslov HDZ-a, oduzeti ime trgu, ali teško je oduzeti sjećanja na antifašističku borbu, antifašistički i nepokoreni Zagreb, pobjedu i simboliku koje je to ime predstavljalo. Ne može se vjerovati Vladi, Saboru i dužnosnicima kada upućuju prigodne čestitke o antifašističkoj borbi, a istovremeno toleriraju izlazak na ulice crnokošuljaša i ekstremnih skupina koje žele ukinuti prava etničkim skupinama, ženama, seksualnim manjinama, dok osuđeni zločinci i mrzitelji manjina sjede u saborskim klupama kao ravnopravni politički sugovornici - rekla je ona.

Zastupnica Gradske skupštine osvrnula se i na činjenicu da je Hrvatski sabor pokrovitelj komemoracije u Bleiburgu, dok je istovremeno odbio biti pokrovitelj 75. obljetnice bitke na Sutjesci.

- Hrvatske je upravo zahvaljujući brojnim hrvatskim partizanima koji su na Sutjesci poginuli ponosno stala među pobjednike Drugog svjetskog rata. Vladi i Saboru može se vjerovati tek onda kada ne budu formirali povjerenstva koja će odlučivati je li ‘Za dom spremni’ stari hrvatski pozdrav i kada ne dopuste da rušenja i obilježavanja antifašističkih spomenika ušatim ‘U’ prolaze nekažnjeno. Danas se antifašizam poistovjećuje s antihrvatstvom, upravo zbog takve klime i takvog tendencioznog izjednačavanja, mnogi se boje da ih se poveže s antifašizmom - rekla je ona, naglasivši da će se Zagrebu vratiti ime Titovog trga kao mu je dvijetisućitih vraćeno ime Trga žrtava fašizma.

Osim nastupa pjevačkih grupe Pjev/pev i Kamenih baba, u kulturno-umjetničkom dijelu programa je književnik Borivoj Radaković pročitao svoju pjesmu, dok je spisateljica Aida Bagić pročitala pjesmu Vesne Parun, posvećenu njenom bratu koji je poginuo u partizanima. Glumac Sven Jakir čitao je stihove Ivana Gorana Kovačića i Vladimira Nazora. Prosvjed je završen puštanjem u zrak 77 balona povodom 77. godišnjice formiranja prve partizanske jedinice u Hrvatskoj.

Povodom Dana antifašističke borbe režiser Oliver Frljić je na ulazu u zagrebački HNK postavio fotografiju Zlatka Hasanbegovića u zagrljaju Velimira Bujanca, s natpisom ‘Zagrljaj fašizma dugo nije bio čvršći’. Razlog tome je što Hasanbegović obavlja funkciju člana Kazališnog vijeća HNK-a na nekadašnjem Trgu maršala Tita, kojem je upravo on promijenio ime. Taj rad ujedno i komemorira prvu konkretnu žrtvu Hasanbegovićeva brisanja antifašizma iz kolektivnog sjećanja, a predstavlja i materijalizaciju otpora nametnutom kolektivnom zaboravu i simboličkom nasilju.

Na skupu su bili brojni nevladini aktivisti i članovi Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH, Radničke fronte, Nove Ljevice, SDP-a, SRP-a, Naprijed Hrvatske… Uz brojne zastave, od državnih do onih sa srpom i čekićem, mogli su se pročitati i transparenti ‘Antifašizam je moj izbor, socijalizam je moj izbor’, ‘Smrt fašizmu, sloboda narodu, Trg maršalu’, ‘Tito zauvijek kao simbol antifašizma i socijalizma’, ‘Na ploči ne piše, u srcu je ostalo - Trg maršala Tita’ i vidjeti fotografije istaknutih antifašista, uključujući i onu Franje Tuđmana. Bilo je tu i mnogo ličnosti iz javnog života, pa nije bez osnove izjava jednog od učesnika: ‘Kad želiš skupiti normalne ljude u gradu, organiziraj antifašistički skup.’