Talijanski parlament započet će glasanje o novom predsjedniku države 24. siječnja, a najizgledniji su kandidati sadašnji premijer Mario Draghi i notorni Silvio Berlusconi. Može li se već sada nešto reći o mogućem ishodu?
Sasvim je moguće da će ovo biti najneizvjesniji izbori u povijesti talijanske republike jer su se stranke prije izbora obično dogovarale oko kandidata. Sada je međutim potpuna neizvjesnost i, što je najvažnije, presudni glasovi biti će oni nakon trećeg kruga glasanja. Naime, izborni kolegij, koji se sastoji od članova gornjeg i donjeg doma parlamenta, šest doživotnih senatora i 58 predstavnika regija, mora u prva tri glasanja postići dvotrećinsku većinu, dok je od četvrtog glasanja dovoljna obična većina. U ovom trenutku u tijeku je napeta aktivnost iz koje će se moći pročitati hoće li Berlusconiju uspjeti ono što je postigao 2008. godine kada je pridobio pet senatora iz drugih političkih grupacija, i to na način da ih je podmitio svakoga sa tri milijuna eura. Vidjet ćemo da li će uspjeti ta prodaja na tržištu i hoće li se time talijanska politika srozati u svu moguću dubinu nemoralnosti, korupcije i klijentelizma kao što se sada čini da bi mogla.
Ukoliko pobijedi Draghi, morat će se raspisati novi parlamentarni izbori jer je on premijer. Kakve bi to posljedice moglo imati?
U prvom redu, one većine koje su postignute na prošlim izborima, s Pokretom pet zvijezda kao najjačom strankom, mogle bi se u potpunosti preokrenuti, tim više što su desne stranke Braća Italije i Liga prema svim anketama u vodstvu. Moglo bi se dogoditi da one, zajedno s Berlusconijevom strankom Forza Italia, dobiju apsolutnu većinu u parlamentu. Zbog toga se Pokret pet zvijezda grčevito drži podrške Draghiju kao premijeru jer u slučaju da on bude izabran za predsjednika republike, Forza Italia povući će podršku koalicijskoj vladi. Osim toga, značajan broj zastupnika Pokreta pet zvijezda prešao je u nezavisne i u tabore drugih stranaka, dok jednom dijelu njih nedostaje oko godinu dana do stjecanja uvjeta za mirovinu. Sustav je tako postavljen da zastupnici imaju pravo na mirovinu ako dovrše mandat, a ako ne, gube to pravo. Zbog toga će mnogi od njih nastojati da se Draghi zadrži na mjestu predsjednika Vlade. Pritom se on nije ni izjasnio jer prema talijanskom političkom sustavu ne postoji službena kandidatura, a on za sada kaže da je u službi koju su mu namijenili parlament i sadašnji predsjednik Sergio Mattarella. Dakle u slučaju da Draghi bude istaknut kao jedna od posljednjih varijanti postavljanja brane prema Berlusconiju, doći će do novih izbora s vrlo neizvjesnim ishodom.
Što bi za talijansku politiku značio ponovni dolazak Berlusconija na visoku funkciju?
Dolazak Berlusconija značio bi konačan krah ozbiljne politike u Italiji i krizu građanske demokracije kakva dosad nije viđena. Tu bi se krizu moglo usporediti s Trumpovim mandatom jer je Berlusconi jedan od pandana Trumpa i političar koji je prvi uveo sistem fake newsa i iskrivljavanja istine. Od 27 postupaka koje je imao pred sudom tek je jedan završio njegovom osudom, za koju je kao kaznu dobio društveno koristan rad. U posljednjem skandalu, na suđenju zbog prostitucije, dvije glavne svjedokinje optužbe povukle su svoje iskaze, a sumnja se da iza toga također stoji višemilijunska naknada. Dolazak Berlusconija na predsjedničku funkciju doveo bi do duboke moralne krize talijanske republike i demokracije uopće jer bi značio da je u takvom sustavu moguće kupiti svake izbore.
