Novosti

Kratko & jasno

Dalibor Matanić "Područje bez signala" nije nostalgični akt prema 1980-ima

Jako mi je drago da im se svidjela tema i da su se s njom mogli povezati: propala radnička klasa, propast industrije, negiranje vrijednosti radničke borbe. Kasnije su mi i sami Francuzi rekli da su i u njihovom okruženju te teme zanimljive, aktualne i razumljive, kaže redatelj u povodu nagrade za najbolju seriju na festivalu u Lilleu

Large matanic kristina stedul fabac

(foto Kristina Štedul Fabac/PIXSELL)

"Područje bez signala / The Last Socialist Artefact" dobilo je nedavno na francuskom festivalu Series Mania u Lilleu nagradu za najbolju seriju. Kako ste reagirali na tu vijest?

Sam ulazak ondje za nas je bio velika stvar. Serija je atipična naspram onoga što se danas nudi u TV produkciji, poetičnija je, bavi se ljudima i ljudskim karakterima, dok su dramaturgija i koncept jako moderni. S druge strane, jako mi je drago da im se svidjela tema i da su se s njom mogli povezati: propala radnička klasa, propast industrije, negiranje vrijednosti radničke borbe. Kasnije su mi i sami Francuzi rekli da su i u njihovom okruženju te teme zanimljive, aktualne i razumljive.

Scenarij serije, nastao prema istoimenom romanu Roberta Perišića, autorstvo je čak troje scenarista: Hane Jušić, Milana F. Živkovića i Jelene Paljan. Zašto?

Milan F. Živković radio je sa mnom na "Kinu Lika", on dobro komunicira s piscima i dobar je u poznavanju političkog svijeta, a Hana i Jelena su vrsne filmašice. Nije im bio lagan zadatak, knjiga je jako kompleksna i kad dođe do adaptacije, svatko ima svoju viziju. Najveći zadatak je bio kako iz sjajnog i slojevitog Perišićevog romana napraviti novo umjetničko djelo. Na kraju su se njih troje kao scenaristi koncentrirali na likove, tako da svaka od šest epizoda predstavlja priču jednog lika. Tim je ponosan i na činjenicu da u seriji glume neka od najboljih glumačkih imena regije: Krešo Mikić, Rene Bitorajac, Jovana Stojiljković, Tihana Lazović, Izudin Bajrović, Goran Bogdan, Slavko Štimac i drugi.

S iznimno uspješnom serijom "Novine" ušli ste u teme tranzicije u postsocijalističkim društvima, a roman "Područje bez signala" još kompleksnije otvara pitanja privatizacije i radničkih prava u regiji. U čemu je razlika između ta dva projekta?

Ono čime "Novine" barataju u real timeu, to "Područje" razmatra u stalnoj izmjeni prošlosti i sadašnjosti, analizira te kodove u transformaciji, jasnije se određuje prema konceptu rada. Ono što je jako bitno naglasiti jest da ova serija nije nostalgični akt prema 1980-ima, to smo namjerno izbjegavali da bismo se izborili za što je više moguće nade u njoj, jer je danas nevjerojatno puno prepreka za radničku klasu. U toj nekoj korupcijsko-destruktivnoj atmosferi koja se nadvija nad društvom ove su serije slične, kod "Područja" je specifično to klizanje između dvije vremenske odrednice.

Najavljeno je kako će hrvatski gledatelji seriju moći pogledati na programu HRT-a. Postoje li konkretniji planovi za termin i datume prikazivanja?

Krajem godine je termin za prikazivanje na HRT-u, no ne znamo točno kada. U to doba godine ljudi su više uz televizore, a do tada slijede još neki festivali. Serija će imati prilično živahan život prije prikazivanja. Odmah po proglašenju nagrade uslijedili su pozivi velikih svjetskih distributera. Također, želja mi je da se u čast povratka ljudi u kinodvorane u Hrvatskoj napravi i kinopremijera.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Kultura

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više