Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu zaključalo je svoja vrata i prostor za diskusiju predstavnicima studentica i studenata odbijanjem prijedloga Studentskog zbora da se u dnevni red njegove redovne sjednice, održane neposredno uoči zaključenja ovog broja Novosti, uvrsti točka pod nazivom "Rasprava i glasanje o zahtjevima inicijative 'Studentice za Palestinu'". O tome su nas obavijestili sami tako cenzurirani studentski predstavnici, a konačnom potezu uprave prethodilo je više događaja o kojima smo dijelom ovdje već pisali, pa ćemo najprije podsjetiti na najvažnije momente.
Na sjednici Vijeća krajem prošlog mjeseca istim je studentima, tj. regularnim studentskim članovima tog tijela, kao i članovima iz redova nenastavnog osoblja, krajnje neoprezno bilo dopušteno da kritički upozore na totalnu pasivnost Filozofskog fakulteta povodom masakriranja Palestinaca u Gazi, upadljivo različitu od npr. posve vehementnog javnog angažmana u slučaju napada Rusije na Ukrajinu.
Također, oni su tad podigli svoj glas zbog nakane produženja ugovora jednoj lektorici na Katedri za židovske studije i istraživanje Holokausta. Ta lektorica, Einat Lilian Dotan, kako je bilo navedeno u njezinu službenom životopisu, istaknula se svojim sudjelovanjem i oficirskim napredovanjem u izraelskoj vojsci nekoliko godina ranije, s ratnim putem i na području Gaze, između ostalog. No pored toga skrenuli su pažnju kolegama na činjenicu da lektorica, sudeći po njezinu obrazovanju, uopće nema potrebne kvalifikacije za predmetno zaposlenje na Filozofskom fakultetu. Svi detalji o vojnoj karijeri zatim su nestali iz njezina CV-a na web-stranici navedene katedre, ali se nisu pojavile nikakve pojedinosti, ranije možebitno izostavljene, koje bi ju kvalificirale za lektorski posao.
Studentski zahtjevi tada su odbačeni, e da bi prošli tjedan 26 članica i članova Odsjeka za sociologiju – gotovo svi – potpisali izjavu povodom ratnih zbivanja u Gazi kojom prije svega iskazuju solidarnost s palestinskim narodom i skreću pažnju akademske i šire javnosti na masovne zločine nad njim. Opisano je zbog čega se u okviru međunarodnog prava s razlogom govori i o genocidu, a pored šire užasavajuće statistike istaknuto je i da je od listopada prošle do studenog ove godine u Gazi ubijeno 11.249 studenata i 444 učitelja i sveučilišnih profesora, dok su sva sveučilišta, uključujući 90 posto škola, potpuno uništena.
"Posebno nas brine što je u kontekstu izraelsko-palestinskog sukoba nakon 7. listopada 2023. solidarnost na političkoj, akademskoj i medijskoj razini u Hrvatskoj bila izrazito jednostrana, s nedostatkom podrške prema Palestini i njezinim građanima", stoji u izjavi, uz poziv Vladi RH da se pridruži 146 država-članica UN-a i 11 država-članica EU-a te prizna Palestinu kao neovisnu državu.
Svejedno, na Fakultetskom vijeću zapriječena je mogućnost razgovora uz glasanje o tome, a sam dekan Domagoj Tončinić u potpunosti se oglušio i na naša pitanja na ovu temu koja smo mu uputili e-mailom još krajem prošlog mjeseca. Zauzvrat, studentice i studenti priredili su prije sjednice Vijeća špalir za njegovo članstvo, isturajući natpise s citatima određenih mjesta iz fakultetskog statuta koja se izrazito kose s ovakvim postupanjem uprave. Izjave nesuđenih sudionika rasprave, predstavnice inicijative "Studentice za Palestinu" i predstavnika Inicijative za akademiju solidarnosti i epistemičku pravdu, objavit ćemo stoga u dodatku ovog članka na portalu Novosti, a Tončinića ako nam ikad klikne "send".
* * *
Maja Osmančević, studentica Filozofskog fakulteta u Zagrebu (FFZG) i članica incijative "Studentice za Palestinu":
"Organizirale smo današnju prosvjednu akciju kako bismo izrazile neslaganje s dekanovom politikom ušutkivanja rasprave o bojkotu izraelskih sveučilišta i uopće pozicioniranja naše institucije spram genocida i etnonacionalističkog nasilja koje Izrael sprovodi nad ljudima i zemljom Palestine i Libanona. Citatima iz fakultetskog statuta htjele smo dekana i članove fakultetskog vijeća podsjetiti da su na fakultetu prvenstveno u zajednici u kojoj su obvezani poštivati ljudska prava, slobodu govora, etičnost i odgovornost prema društvenoj zajednici te da bi privilegije koje su im povjerene njihovim mandatom trebale služiti kako bi čuvali te vrijednosti i ugled naše zajednice, a ne da bi se povukli u svoju kulu bjelokosnu.
Dok se na pojedinim odsječkim stranicama fakulteta otvoreno konstruira pristanak na genocid tvrdnjama da su palestinski civili krivi za Hamasovo nasilje te se dijele članci u kojima se UN-ovu posebnu izvjestiteljicu za okupirane palestinske teritorije naziva antisemitkinjom, našu se inicijativu optužuje za radikalan jezik i taj se argument, zajedno s birokratskim nasiljem, koristi kako bi se spriječio dijalog. Više od 12 tisuća studenata, naših kolega, ubijeno je u Gazi, kao i preko 500 obrazovnih radnika, prema najnovijim informacijama palestinskog Ministarstva zdravstva. Dekan se može truditi ignorirati nas, ali inicijativa neće stati s radom dok ne postignemo pravdu za ubijene."
Izvor Rukavina, predavač na Odsjeku za sociologiju i predstavnik Inicijative za akademiju solidarnosti i epistemičke pravde (IzASEP):
"Svih desetero predstavnika i predstavnica Studentskog zbora FFZG-a je na vrijeme urudžbiralo prijedlog točke dnevnog reda današnjeg Vijeća Filozofskog fakulteta pod nazivom 'Rasprava i glasanje o zahtjevima inicijative 'Studentice za Palestinu' s priloženim elaboratom i molbom da se dozvoli sudjelovanje u raspravi studentici Maji Osmančević ispred inicijative 'Studentice za Palestinu', i meni. Uvrštavanje takve točke je naknadno zatražio i Odsjek za sociologiju. Dekan je to odbio u prethodnim sastancima sa Studentskim zborom i pročelnicima odsjeka, a Vijeće je danas izglasalo dnevni red bez te točke. Da mi nisu uskratili priliku, na Fakultetskom vijeću bih naglasio da je pismo IzASEP-a potpisalo stotinjak radnika i radnica FFZG-a te 150-ak studentica i studenata FFZG-a uz mnogobrojne alumne FFZG-a.
U pismu, među ostalim, stoji sljedeće: '(...)pozivamo na hitno preispitivanje i shodno unutarinstitucijskim demokratskim odlukama prekid akademske suradnje sa sveučilištima i organizacijama koje promoviraju cionističku ideologiju i/ili sudjeluju u održavanju izraelske ratne industrije'. Naglasio bih to jer smo proteklih dana mogli čuti da je zahtjev o prekidu suradnje s izraelskim sveučilištima i drugim institucijama koje sudjeluju u agresiji i aparthejdu - ne i pojedincima koji se takvim politikama protive - neostvariv jer je većina suradnji dogovorena na razini Sveučilišta kao da se u raspravi taj zahtjev ne može dijelom preformulirati u zahtjev prema višim instancama. Također, rekao bih da bismo kao fakultet mogli podržati zahtjeve jer su u skladu s propisanim i unutarnjim težnjama akademske zajednice, pogotovo onima društveno-humanističkih znanosti, a i trećim stupom misije visokog obrazovanja - uz nastavu i znanost to je društveni angažman ili doprinos zajednici, a što volimo studentima tumačiti u uvodnim predavanjima. Dodao bih da bismo zapravo trebali podržati zahtjeve i iz vanjskih razloga, odnosno da ispunjenje takvih zahtjeva odgovara zahtjevima koje pred nas stavlja međunarodno pravo, npr. Konvencija o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida. Zaključio bih s tim da bismo zahtjeve zapravo morali podržati i poduzeti odgovarajuće akcije jer to od nas traži palestinska akademska zajednica pod udarom!"
Klikom na fotografiju iznad teksta možete pogledati fotogaleriju.
