Popis stanovništva, koji kreće u rujnu ove godine, nije samo statističko, već prvorazredno političko pitanje, izjavila je saborska zastupnica Dragana Jeckov na tribini o pripremama za popis 2021. održanoj 16. jula u Zagrebu.

Obim prava nacionalnih zajednica u Hrvatskoj određen je njihovom brojnošću. S obzirom na važnost popisa, u popis i kampanju uključene su sve srpske institucije i organizacije - SNV i manjinska vijeća u županijama, općinama i gradovima, SKD Prosvjeta, SPD Privrednik, SDF, SDSS…

Prema popisu iz 2011. u Hrvatskoj je bilo 186.000 Srba, a u novom popisu očekuje se smanjenje tog broja za oko sedam posto, rekla je i ukazala da će ovaj popis biti rađen na dva načina – preko sustava e-građani do klasičnog popisivanja.

- Zakoni i propisi su u principu dobri, ali je upitno ostvarenje prava koje zavisi i od nas, ali ponekad ne koristimo sve ono što nam je na raspolaganju. Dobar primer za to su dvopismene osobne iskaznice, jer ih se godišnje zatraži tek 180 - rekao je Jovan Vlaović, šef ureda SNV-a. Podsjetio je na niz propisa, međunarodnih ugovora i konvencija koje je potpisala Hrvatska, a koja se tiču manjina.

- Među njima je i upotreba manjinskog jezika i pisma kao službenog u mjestima gdje živi više od trećine manjinskog stanovništva, u gradovima poput Vukovara i Vrbovskog, te još 23 općine. U Vukovaru je popis 2011. dobro odrađen, ali gradske vlasti odbijaju nam priznati to pravo. Osim toga, tabla na ulazima i izlazima iz naselja dvopismene su samo u Donjem Lapcu, iako bi ih trebalo biti i drugdje. S druge strane, u Istri su dvojezične table i u mjestima gdje je Talijana manje od deset posto - podsjetio je Vlaović.

- Značajno je što se mogu popisati svi koji su privremeno izvan zemlje i imaju namjeru povratka jer popis nema veze s biračkim spiskovima, s obzirom da je to pitanje statistike, ukazao je Vlaović.

Značajno je što se mogu popisati svi koji su privremeno izvan zemlje i imaju namjeru povratka jer popis nema veze s biračkim spiskovima, s obzirom da je to pitanje statistike

- Prava nacionalnih manjina zavise od broja izjašnjenih. Zbog toga treba paziti kako se ispunjavaju rubrike o nacionalnosti, vjeroispovijesti i jeziku koji se koristi i sprečavati bilo kakve manipulacije - podvukao je Vlaović na kraju izlaganja.

Po riječima Jelene Nestorović iz SNV-a, od 13. do 26. septembra građani će se moći sami popisati preko aplikacije e-građani, a od 27. septembra do 17. oktobra vršit će se klasični popis, s tim da je moguće produženje do 29. oktobra, rekla je.

- Ovo je najvažnija kampanja posljednjih godina, jer će od rezultata popisa zavisiti ostvarenje prava srpske i drugih manjinskih zajednica i zato iziskuje zajednički angažman svih srpskih organizacija. Koordinatori posla su SNV, županijska vijeća, vijeća SDSS i druge organizacije.

U okviru priprema i provođenja popisa i kampanje formira se centralno koordinaciono tijelo koje će biti povezano s više međužupanijskih koordinacijskih tijela koje će činiti predstavnici i aktivisti srpskih institucija i manjinskih vijeća.

- Rok za prijavu popisivača je 18. jul, a ukupno će ih biti 9.100, što je manje nego u ranijim popisima zbog predviđanja da će se mnogi upisati preko sustava e-građani. Početak priprema za popis bio je 15. jula, a tokom kampanje "Budi e-Srbin" nastojat će se da što više pripadnika srpske zajednice postanu e-građani. Sada u Hrvatskoj ima 1,2 miliona e-građana, a projekcije su da bi se ta cifra trebala povećati na 2,5 miliona. Zbog toga bi taj trend trebala slijediti i srpska zajednica Hrvata. Trebamo naći mlade osoba da kao referentne mogu popisati članove svog domaćinstva, a tamo gdje su staračka domaćinstva s jednim ili dvoje članova ići će popisivači - rekla je Nestorović.

Od 13. do 26. septembra građani će se moći sami popisati preko aplikacije e-građani, a od 27. septembra do 17. oktobra vršit će se klasičan popis

Potpredsjednik vlade Boris Milošević naglasio je da će se u vrijeme popisa odvijati i kampanja za dopunske lokalne izbore za pripadnike nacionalnih manjina u 87 jedinica lokalne i regionalne samouprave kako bi njihov sastav odgovarao nacionalnom sastavu stanovništva. - Na dopunskim izborima u 60-ak općina, gradova i županija popunjavat će se 73 vijećnička mjesta koja pripadaju predstavnicima srpske nacionalne manjine. U Zagrebu, gdje se bira jedan dodatni vijećnik za Skupštinu, kandidature moraju imati 250 potpisa Srba koji su se tako izjasnili na biračkom popisu, zbog čega su nužne pravovremene pripreme. Novi vijećnik iz redova Srba neće remetiti odnose većine i manjine u Skupštini, a izbor vijećnika može biti prilika za suradnju s drugim strankama. Ovo će biti jedini takvi izbori, jer će u narednim lokalnim stranke na listama vjerojatno staviti kandidate Srbe na pozicije s kojih će biti izabrani - rekao je Milošević.

Prisutne aktiviste manjinskih vijeća i srpskih organizacija iz Zagreba i okolnih županija pozdravila je i Tatjana Vukobratović Spasojević, koordinatorica kampanje za Grad Zagreb te Zagrebačku, Bjelovarsko-bilogorsku, Koprivničko-križevačku, Međimursku i Varaždinsku županiju.