Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu. Uz moderiranje novinara Saše Kosanovića, učesnici tribine, upriličene povodom smrti ovog vrhunskog intelektualca, bili su profesor zagrebačkog Filozofskog fakulteta Nenad Ivić i leksikograf Velimir Visković. Podsjetili su na njegove poteze usmjerena ka zaštiti ljudskih prava, ali i razvoju demokracije na ovim prostorima.

- Matvejević je bio osoba svjetske reputacije i značajno ime u kulturi - rekao je Visković i naglasio da je Matvejević prevažna figura da bi bio zapostavljan, bez obzira tko bio na vlasti.

Kako je kazao Ivić, nedavno preminuli intelektualac se borio protiv ‘politika gluposti’.

- U normalnim zemljama postoji politički konsenzus oko toga što je kultura, a kod nas u Hrvatskoj stranke na vlasti imaju svaka ‘svoju’ kulturu. Kad je njegov zbornik predstavljen na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, uprava je stajala po strani. Nisu branili ili otežavali, ali se nisu ni miješali - rekao je Ivić.

Visković je podsjetio i na brojne Matvejevićeve poteze kao što su otvorena pisma Titu, Brežnjevu i Franji Tuđmanu da se povuku s vlasti. Kako je objasnio, Matvejević je pomagao hrvatskim disidentima i desničarima Franji Tuđmanu, Vladimiru Šeksu ili Hrvoju Šošiću, ali i Vojislavu Šešelju koji je 1984. godine, kad još nije zaglibio u nacionalizam, stradao jer je upozorio na plagijate Branka Miljuša, jednog od partijskih rukovodilaca u Sarajevu.

Čulo se na tribini i da Matvejevića vlast nije trebala štititi, ali i da njemu nije bilo mjesto u kulturi koja je ostvarila svoje snove o protjerivanju ‘drugih’. A kako je rečeno, on je osuđivao srpski nacionalizam, ali je naglašavao da se mora osuditi i onaj hrvatski.

Govorilo se i o njegovom književnom radu, a podsjetilo se i na njegov spor s književnikom Milom Pešordom, kojeg je zbog njegovih izjava Matvejević nazvao talibanom, a ovaj ga tužio. To je rezultiralo petomjesečnom uvjetnom kaznom, što je u hrvatskoj javnosti, ali i u svijetu označeno kao velika kulturna sramota. Prije i nakon tribine mnogi gosti upisali su svoje utiske u knjigu žalosti posvećenu Predragu Matvejeviću.