Američki ambasador u Srbiji Christopher Hill uporno je proteklih mjeseci ponavljao da je u procesu briselskih pregovora o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, koji i nakon potpisanog sporazuma traju čitavo desetljeće, "najvažnija stvar formiranje Zajednice srpskih opština. Ovo uključuje u celosti ne tako puno ljudi. Ne govorimo o nekom velikom broju ovde, već govorimo o Srbima sa Kosmeta kojima je potrebno da znaju kakva će im budućnost biti, koja su im prava, koje su im odgovornosti i koji žele da budu u mogućnosti da žive u miru. Formiranje Zajednice srpskih opština je veoma dobra ideja. Posmatrajući 2013. godinu, rekao bih da je to sada još bolja ideja."

Hill se pritom nije htio opterećivati pitanjem zašto Briselski sporazum i formiranje ZSO-a već deset godina nisu oživotvoreni. Na to je pitanje proljetos u intervjuu Blicu odgovorio: "Moraćete da pitate ljude iz prošlosti jer sam ja tu samo godinu dana. Ali, da, mislim da svi mi koji to posmatramo se pitamo zašto sve nije urađeno ranije. Mnogi kažu da je potreban taj pritisak da bi se ostvarilo, ali po mom mišljenju najvažnije je to šta je najbolje za svakoga, a najbolje za sve je da se ima čista situacija, da Srbi koji žive na Kosovu toliko dugo godina, znaju kakva im je budućnost. Treba da znaju kakvi su im odnosi sa Prištinom, ali takođe i sa Beogradom. Mislim da je vreme da se pokrene sve. Istoričari mogu da pričaju o tome zašto nije urađeno do sada, ali mi koji se sa time suočavamo u sadašnje vreme i koji gledamo u budućnost želimo da se to završi."

Pola godine nakon što je Hill kao službeni tumač američke politike na zapadnom Balkanu poželio i najavio konačnu realizaciju Briselskog sporazuma, tridesetak naoružanih kosovskih Srba u selu Banjska na sjeveru Kosova isprovocirali su oružani sukob s desetak puta brojnijom kosovskom policijom i preko noći doveli u pitanje ne samo realizaciju Briselskog sporazuma nego i budućnost Srba na Kosovu. Kosovska policija se uz podršku predstavnika zemalja Kvinte i suglasnost KFOR-a ekspresno obračunala s pobunjenom četom kosovskih Srba koji su ubivši jednog i ranivši dvojicu kosovskih policajaca zapalili iskru koja je zaprijetila izbijanjem novog rata na Kosovu.

U trenutku kada je kosovska policija objavila da je opkolila "srpske teroriste" i pritom njih trojicu ubila, a dvojicu uhapsila, izgledalo je da će i sve ostale pobunjenike snaći ista sudbina. Dvojbeno je bilo hoće li Srbija i njezina vojska i dalje sa strane mirno promatrati takav ishod. No preostali "srpski teroristi" na volšeban su se način izvukli iz obruča kosovske policije i navodno sklonili u Srbiju. Upućeniji promatrači kosovskih zbivanja tvrde da im je to omogućio KFOR u dogovoru s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Tridesetak naoružanih kosovskih Srba u selu Banjska na sjeveru Kosova isprovocirali su oružani sukob s desetak puta brojnijom kosovskom policijom i preko noći doveli u pitanje ne samo realizaciju Briselskog sporazuma nego i budućnost Srba na Kosovu

Dok kosovska policija i dalje češlja područje na kojem se oružano obračunala sa "srpskim teroristima", optužujući Vučićevu Srbiju da ih je organizirala i naoružala kako bi potkopali i srušili kosovsku državu, međunarodni posrednici zazivaju diplomatsku akciju i nastavak pregovora, ali i prethodnu istragu koja bi trebala utvrditi tko je i zašto organizirao oružani napad kosovskih Srba na policiju Kosova. Vučićeva vlast pak tvrdi da nije ni znala, a kamoli potakla oružani napad na kosovsku policiju i krivicu prebacuje na vladu Albina Kurtija koja već duže državnim terorom nastoji pod svoju kontrolu staviti sjevernokosovske općine sa srpskom većinom, a sve kako bi izbjegla realizaciju Briselskog sporazuma i formiranje ZSO-a.

U prištinskoj verziji uzroka oružanog sukoba u selu Banjska tridesetak naoružanih Srba krenulo je u terorističku akciju kojoj je krajnji cilj bio zauzimanje sjevera Kosova i uspostavljanje granice na rijeci Ibar. Ako je Kurtijeva vlada makar i djelomično u pravu kad to tvrdi, onda su i vođe i organizatori "srpskih terorista" protiv Briselskog sporazuma i formiranja ZSO-a, a za podjelu Kosova i pripajanje njegovog sjevera sa srpskom većinom Srbiji. Kako službeni Beograd inzistira na provedbi Briselskog sporazuma i formiranju ZSO-a, propali pokušaj oružanog otkidanja sjevera Kosova više je provokacija Vučićevoj vlasti nego što je ugrozio Kurtijevu vladu kojoj je zapravo dobrodošao da demonstrira državni suverenitet na čitavom kosovskom teritoriju.

Stoga je i logično inzistiranje međunarodnih posrednika da se prije vraćanja Beograda i Prištine za pregovarački stol provede istraga o tome tko je i zašto organizirao i naoružao kosovske Srbe koji su u selu Banjska napali kosovsku policiju. Dosad je Kurtijeva vlada jedina bila glasno i jasno protiv formiranja ZSO-a, a istraga bi trebala otkriti i tko je među kosovskim Srbima i njihovim političkim liderima u Srpskoj listi, ali i u Srbiji, protiv realizacije tog dijela Briselskog sporazuma. I tko je pritom spreman oružjem i ratom ostvarivati svoje ciljeve. Istraga će testirati i da li Vučićeva vlast drži fige u džepu kad se javno zalaže za realizaciju Briselskog i Ohridskog sporazuma, a zapravo se tajno priprema za oružanu podjelu Kosova.

Pritom ne valja smetnuti s uma da kosovski premijer Albin Kurti i predsjednica Vjosa Osmani tvrde da iza svega stoje "srpske kriminalne grupe", naravno, uz dodatak da pritom "uživaju političku, finansijsku i logističku podršku zvaničnog Beograda". Srpske kriminalne grupe su i u drugim ratovima na prostoru bivše Jugoslavije zbog svojih kriminalnih interesa i mimo službene srpske politike često izazivale oružane sukobe i potpaljivale ratne sukobe, pa ne bi bilo iznenađenje da isto sada ponavljaju na Kosovu. U prilog tome ide i činjenica da je napad u selu Banjska izveden u trenutku kad su međunarodni posrednici u Briselskim pregovorima stjerali Kurtijevu vladu uza zid, tražeći od nje da konačno uspostavi srpsku autonomiju na Kosovu kako bi kosovski Srbi saznali "kakva im je budućnost".

Umjesto da europski i američki posrednici nastave "pucati" na Kurtijevu vladu, na nju i njezinu policiju zapucali su "srpski teroristi" sa ili bez podrške iz Beograda. Portal beogradskog Vremena već sutradan upitao je novinarku KoSSeva Tatjanu Lazarević "Zašto je neko vatrenim oružjem napao kosovske policajce? Kome to odgovara?" Njezin odgovor glasi: "Sigurno ne Srbima koji žive na Kosovu i koji su sada izloženi ozbiljnom riziku od povećane represije kosovskih bezbednosnih organa."

Lazarević pojašnjava da je "ovo do sada najopasnija situacija posle martovskog pogroma 2004. Slična je čak i događaju iz 2011. kada je takođe ubijen jedan kosovski specijalac". Vreme u nastavku piše: "Lazarević smatra da bi ova situacija mogla da bude početak još dublje krize, čak 'početak kraja' – da li opstanka samih Srba na severu ili proterivanja srpskih institucija sa severa. Pod 'početkom kraja' podrazumeva da su odnosi između srpskog i albanskog naroda, ne samo na Kosovu nego uopšte, dovedeni na svoj minimum i vrlo često se upoređuju sa 1999. godinom, a 'ovo što se dogodilo noćas je definitivna potvrda toga'. Da stvar bude gora, može da bude i 'uvod u lančanu reakciju niza drugih incidenata i da otvara vrata mogućeg pakla'. Posebna pažnja, ocenjuje, treba da se obrati na one koji su u slabijoj poziciji, a to su u ovom trenutku Srbi na jugu i versko kulturno nasleđe Srpske pravoslavne crkve. Pored fizičkih žrtava, sada su crkva i stanovništvo uzeti kao 'svojevrsni taoci'."

I bivši gradonačelnik Gračanice, Branimir Stojanović, u izjavi za srpsku redakciju N1 televizije također ističe: "U trenu kada smo se ponadali nekoj normalnosti, desilo se nešto što niko nije mogao da očekuje. Ovo je potpuna katastrofa, gubitak života je nenadoknadiv i vremena za igranje više nema. Mnogo veći broj ljudi nego ranije sada misli o tom da se sa Kosova iseli". Stojanović je na kraju poručio: "Ako u srpskoj državi postoji iole mudrosti, mislim da će ovu stvari isterati na čistac, jer isuviše nepoznanica iz događaja iz prošlosti su nam sada došle na naplatu. Ukoliko srpska država ovo ne bude raščistila do kraja, ko je tu direktno odgovoran, ko je naoružao ove ljude i zbog čega, mislim da slični događaji u budućnosti mogu dovesti do potpunog kraja svega srpskog na Kosovu i Metohiji."