Poslali ste zahtjev Europskoj komisiji da pomogne u borbi protiv inflacije?
Trenutačno radim na dvije inicijative. Prva se bazira na činjenici da je rast cijena znatno veći u siromašnijim državama EU-a. Štruca kruha je skuplja u Hrvatskoj nego u Njemačkoj, a ulje je skoro pet puta jeftinije u Luxembourgu. Za to nema jasnih objašnjenja, poput troškova uvoza i sličnog. Taj trend je primijetio ekonomist Tomislav Ivančić i zajedno pokušavamo natjerati Europsku komisiju da utvrdi je li to rezultat protutržišnih dogovora.
Druga inicijativa je da se više resursa stavi u provođenje EU-direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi kako bi građani lakše uočili zavaravajuće prakse. Zbog inflacije neki proizvođači smanjuju količinu i kvalitetu proizvoda kako bi zadržali cijene, ali prema kupcu ostavljaju dojam kako nije došlo do nikakve promjene. To je protuzakonito zavaravanje potrošača!
Tražite označavanje takvih proizvoda?
Ta praksa nije nova. Svi se sjećamo kad su odjednom čokolade pale sa 100 na 80 grama ili dječje kašice sa 200 na 180. To se često radi kad je velika inflacija, ali nekad je isključivo radi povećanja profita. U svakom slučaju potrošač ne bi trebao biti pod dojmom da se ništa nije promijenilo jer primjerice ambalaža naoko ostaje ista, a proizvoda je manje. Zato je jedan trgovački lanac u Francuskoj počeo narančastom bojom označavati takve proizvode. Mislim da je to korak u pravom smjeru i da bi se slično trebalo raditi svugdje u EU.
EU želi uvesti stroga pravila zbog kojih bi kućanstvima jako rasle režije pa je u igri povećanje cijena vodnih usluga?
Europska unija je još prije tri desetljeća svojim pravilima o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda pokazala da je predvodnik u očuvanju čistoće pitkih voda, rijeka i jezera. Sada se ta pravila još postrožuju jer je cilj EU-a do 2050. postići nultu stopu onečišćenja. Upravo je Hrvatskoj, kojoj je pitka voda najveće bogatstvo, to itekako u interesu. Revidiranim će se pravilima do 2040. dodatno smanjiti onečišćenje i poboljšati kvaliteta voda u EU-u, smanjiti potrošnja energije i emisija stakleničkih plinova u tom sektoru, provesti načelo "onečišćivač plaća", poboljšati sanitarni uvjeti za najugroženije osobe te pomoći u praćenju i sprečavanju pandemija.
Ne očekuje se poskupljenje vodnih usluga za ljude, iako će trebati ulagati u sektor, a dugoročne koristi za zdravlje ljudi i okoliš uvelike će premašiti troškove koje će morati snositi operateri. Ono što je također potrebno za naglasiti je kako će se i manji gradovi, koji su do sada bili pošteđeni, morati pridržavati pravila o prikupljanju i pročišćavanju svojih otpadnih voda.
Kako će se s time nositi ministar Davor Filipović?
U skladu s dosadašnjim iskustvima u vezi HDZ-ovih ministara, nemam prevelika očekivanja ni od sadašnjeg. Svakako je važno napomenuti kako u samom prijedlogu piše da su određena odstupanja moguća za manje aglomeracije i one u državama članicama koje su nedavno pristupile EU-u, što Hrvatska jest. Želim vjerovati da HDZ ova pravila neće iskoristiti za daljnje udare na džepove građana jer su naši građani u proteklo vrijeme i inflaciju i uvođenje eura već previše platili. Svako daljnje povećanje cijena dodatno bi produbilo jaz između bogatih i siromašnih.
