Početak godine činio se dobrim za američkog predsjednika Joea Bidena. Republikanska većina jedva je izabrala predsjednika Predstavničkog doma Kongresa demonstrirajući vlastitu rascjepkanost. Demokratska stranka čvrsto se okuplja i zbija redove ne bi li pomogla Bidenu u njegovoj kandidaturi za drugi predsjednički mandat, a republikanci glavinjaju između Donalda Trumpa koji bi drugi mandat, ali ne uspijeva u ovoj ranoj fazi dobiti zadovoljavajuću podršku stranke, i guvernera Floride Rona de Santisa koji bi mogao biti najjači republikanski izazivač.

A onda su povjerljivi dokumenti sve zasjenili i nadvili tamne oblake nad Bidena. Na dvije lokacije, u uredima think tanka u Washingtonu koji je Biden koristio nakon što je prestao biti potpredsjednik, i u njegovoj kući u Wilmingtonu, pronađeni su klasificirani dokumenti koji nikako nisu trebali biti na tim mjestima, uključujući obavještajne izvještaje o Ukrajini i Iranu, a navodno i neki s top secret oznakom. Dokumente je Biden "posudio" u vrijeme kada je bio Obamin potpredsjednik, a po isteku mandata nisu vraćeni. Afera je velika, politički opasna za Bidena i njegovu želju da bude predsjednik u drugom mandatu, pa i za Demokratsku stranku. Američke predsjednike i potpredsjednike zakon obvezuje da svu dokumentaciju, poruke, pisma, elektroničku poštu i radne dokumente predaju Nacionalnom arhivu. U ponedjeljak 9. siječnja objavljeno je da su u studenom klasificirani dokumenti pronađeni u Washingtonu, a dva dana kasnije da su u prosincu pronađeni u Bidenovoj kući, ukupno nekoliko desetaka dokumenata. U oba slučaja dokumente su pronašli Bidenovi odvjetnici. Navodno su dokumenti na te dvije lokacije prebačeni u vrijeme tranzicije 2017., odnosno u vrijeme napuštanja potpredsjedničkog ureda u Bijeloj kući.

Situacija je za Bidena tim nezgodnija što je Ministarstvo pravosuđa prošle godine pokrenulo istragu protiv Trumpa zbog odnošenja i skrivanja dokumenata, uključujući i klasificirane, na mjesta na kojima nisu trebali biti. Ta činjenica dala je ovom slučaju, a Ministarstvo je i o njemu pokrenulo istragu, specifičan politički kontekst. No razlike između Bidena i Trumpa su goleme. Aktualni predsjednik surađuje s istragom, odmah je predao sve pronađene klasificirane dokumente. Bivši predsjednik nije ni pomišljao na suradnju i iz njegovog imanja Mar-a-Lago tek je pomoću sudskog naloga izneseno više od 13.000 dokumenata (više od stotinu klasificiranih), a što su Trump i njegove pristalice ocijenile kao politički progon. Kao politički progon ocijenile su i službeno pokretanje istrage. U Bidenovom slučaju ministar pravosuđa i glavni državni odvjetnik (dakle član Bidenove vlade) Merrick Garland imenovao je Roberta Hura za specijalnog istražitelja, institut dobro poznat iz američke prakse čiji rad može završiti podizanjem optužnice. Hur je četiri godine, od 2017. do 2021., bio državni odvjetnik savezne države Maryland i to na prijedlog predsjednika Trumpa. Američki mediji ga zasad dominantno opisuju kao profesionalca.

Političke probleme Biden sigurno može očekivati od Predstavničkog doma čiji je predsjednik Odbora za pravosuđe Jim Jordan otvorio istragu o Bidenovim klasificiranim dokumentima. Jordan i član Odbora Mike Johnson, također republikanac, poslali su pismo Ministarstvu pravosuđa u kojem su mu zamjerili, netočno i politički zlobno, dvostruka mjerila. Naveli su da je Garland "u sličnim okolnostima" (istraga u slučaju dokumenata koje je Trump odnio) odobren nalog za pretres Trumpovog doma na Floridi, a u Bidenovom slučaju takav nalog nije izdan. Razlika je u tome što Biden od početka surađuje s istragom, Trump je opstruira i danas. Jordan će svoju poziciju koristiti za političke obračune s Bidenom i demokratima. Bliski je suradnik Trumpa, nastojao je opstruirati istragu o ruskom utjecaju na predsjedničke izbore 2016. godine, podržao je Trumpove pokušaje da ospori poraz na predsjedničkim izborima 2020. tvrdeći da je pokraden, a odbio je i surađivati u istrazi Predstavničkog doma o napadu Trumpovih pristaša na Kongres 6. siječnja 2021. godine.