Kamičak Etno Festival je primjer da iz jednog europskog projekta obnove baštine može izrasti – i, još važnije, vašim se trudom održati – programski život. Što to podrazumijeva u gradu poput Sinja?
Kamičak su osmislile kolegice Dragana Modrić i Jelena Pavlinušić kao popratni program europskog projekta "Sinj u sridu", u okviru čije je provedbe, između ostaloga, obnovljena i prekrasna tvrđava Kamičak u centru grada. Program je osmišljen s ciljem povezivanja materijalne kulturne baštine – tvrđava je zaštićeno kulturno dobro – i nematerijalne kulturne baštine – glazbene tradicije iz svih krajeva svijeta. Međutim, od same činjenice da je projekt osmišljen važnija jest činjenica da je jako uspješno zaživio kroz godine. To zasigurno možemo zahvaliti izvanrednom feedbacku lokalne zajednice koja je s oduševljenjem prihvatila koncept festivala, što danas podrazumijeva da u kolovozu svi s ogromnim nestrpljenjem očekuju program. Podjednako uzbuđenje vlada i oko glazbenog dijela, kao i oko popratnog, radioničko-sajamskog dijela, koji svake godine okuplja sve više posjetitelja.
Glazbeni dio festivala još je jedan dokaz otvorenosti, ali i umreženosti naše etno i world music scene. Predstavite nam ovogodišnje izvođače.
Kao i svake godine, trudimo se našoj publici osigurati što raznolikiji program, pružiti ljudima priliku da čuju suvremenu interpretaciju tradicijske glazbe iz svih krajeva svijeta. Presretni smo što smo ove godine uspjeli dovesti afričku psihodeličnu senzaciju BCUC, kojima je ovo prvi put da nastupaju u Hrvatskoj. To će doista biti fantastično! Iz Italije nam u goste stiže sjajna ekipa Folkatomik, iz Srbije fantastični trio Too Much of Such, a boje hrvatske world music scene brane Balkalar, Šarijanata i domaće sinjske snage iz Radagasta. Bit će svega, od elektro-jazz varijacija do punka i metala.
Sinj, Knin, Benkovac – alternativna kultura srećom živi i mimo obalnih središta. Kako vi vidite taj razvoj?
Rekla bih da je na našoj obali došlo do određenog zamora materijala. Turistifikacija je toliko intenzivna da se lokalno stanovništvo sve više otuđuje i traži alternative, a ispostavilo se da su Dalmatinska zagora, šibensko i zadarsko zaleđe odlična destinacija za sve one željne malog drugačijeg štimunga. Benkovačka Vlajternativa je u tom smislu doista respekta vrijedan projekt, u Kninu se događa jako puno toga – pratim, recimo, rad Narodne knjižnice u Kninu i ekipa tamo radi izvanredan posao s brojnim interesantnim gostovanjima, glazbenim nastupima, izložbama. Čini mi se da je najveća prednost naših manjih sredina činjenica da se tu programi i dalje rade prvenstveno zbog lokalne zajednice i želje da se ''svojoj'' publici pruži prilika da vidi, čuje i doživi nešto novo. Zato je i čitavo iskustvo i za posjetitelje puno autentičnije. Mi imamo ljude koji nam od prve godine dolaze na festival, iz Dugoga Rata, Makarske, Splita i koji uvijek kažu da se kod nas osjećaju kao dio obitelji i koji jedva čekaju pobjeći od sezone i gužve u Zagoru.
