Dnevni broj preminulih od koronavirusa u Sjedinjenim Državama bi se do 1. lipnja mogao gotovo udvostručiti, odnosno sa sadašnjih 1.750 popeti na otprilike tri tisuće. Broj novozaraženih mogao bi narasti još mnogo strmoglavije – sa sadašnjih tridesetak tisuća dnevno na čak 200 tisuća, piše New York Times. Američki predsjednik Donald Trump u nedjelju je na televizijskom kanalu Fox News izjavio da bi broj preminulih mogao doseći 100 tisuća, dvostruko više nego li je predviđao nekoliko tjedana ranije. Međutim, renomirani dnevni list došao je do internog dokumenta same Trumpove administracije, koji uslijed ponovnog pokretanja ekonomije te ukidanja ograničenja kretanja - i nedovoljnih kapaciteta američkog zdravstvenog sustava - predviđa mnogo drastičnije brojke. Riječ je o projekciji sastavljenoj na temelju dokumenata uglednih američkih službi, kao što je Center for Disease Control and Prevention, savezni Centar za kontrolu i prevenciju bolesti. Zdravstveni institut pri Sveučilištu u Washingtonu također je više nego li podvostručio svoju prijašnju procjenu te sada očekuje da će do početka kolovoza od koronavirusa preminuti više od 134 tisuće građana Sjedinjenih država. Međutim, ostvare li se predviđanja iz dokumenta koji je objavio New York Times, konačne brojke mogle bi biti i bitno veće – a po zdravstvenim i medicinskim stručnjacima koje je list konzultirao, moguće je da i taj dokument potcjenjuje opasnost. Inače, trenutni broj mrtvih iznosi približno 70 tisuća.
Od ponedjeljka je 27 američkih saveznih država počelo s s ukidanjem restrikcija, međutim sedam njih ne ispunjava niti smjernice koje zadala Bijela kuća, a po kojima bi prije tog poteza trebalo doći do kontinuiranog pada novozaraženih tijekom 14-dnevnog perioda. U Indiani, Iowi, Kansasu, Minnesoti, Mississipiju, Nebraski i Wyomingu svakodnevno raste broj pozitivnih testova. Jennifer Kates iz Zaklade obitelji Kaiser – neprofitne organizacije specijalizirane za zdravstvene politike – ističe da, ako se uzmu u obzir bolnički kapaciteti te mogućnosti praćenja oboljelih, svega devet saveznih država ispunjava kriterije za postepeno ukidanje restrikcija. No vlasti su svejedno započele otvaranje ekonomije i javnog života. ‘Cijena tog poteza vjerojatno će se mjeriti u pogrebima’, pišu autorice članka, obje dobitnice Pulitzerove nagrade. Dodaju da su spomenute projekcije gore čak i od bojazni stručnjaka za javno zdravstvo, po kojima će preuranjeno i nepripremljeno ukidanje restrikcija Ameriku vratiti u situaciju u kojoj je bila sredinom ožujka. Osim toga, izvjesno je da je stvarni broj preminulih od koronavirusa već sada znatno veći od službenih podataka, s obzirom da brojni preminuli od koronavirusa vjerojatno nisu registrirani kao takvi. Inače, među saveznim državama koje su započele otvaranje nije i New York: premda je broj preminulih pao na 226 dnevno – najmanje u prošla četiri tjedna, guverner Andrew Cuomo zalaže se za oprezniji pristup. New York će se otvarati po područjima uzimajući u obzir četiri faktora: broj novozaraženih, kapacitet zdravstvenog sustava, kapacitet dnevnog testiranja te praćenja kontakata onih čiji su testovi ispali pozitivni.
Trenutna brojka od sedamdesetak tisuća preminulih već je znatno premašila broj Amerikanaca poginulih u Vijetnamskom ratu: tijekom gotovo dvodesetljetne intervencije u Indokini ubijeno je približno 58 tisuća vojnika. Nepripremljenost, kaos i konfuzija kojom su Sjedinjene Države dočekale pandemiju šokirale su svijet, a brojni novinari, diplomati i drugi promatrači ustvrdili su da SAD umjesto na najbogatiju i najmoćniju državu na Zemlji više podsjeća na ‘propalu državu’ Trećeg svijeta: ‘failed state’ je pojam kojim se označavaju države koje su toliko dezintegrirale da gube legitimitet te više nisu u stanju obavljati funkciju zaštite građana. Otkako je pandemija zahvatila Sjedinjene Države, više od 30 milijuna Amerikanaca – ili gotovo 20 posto nacionalne radne snage - ostalo je bez posla. Za mnoge od njih to znači neposrednu prijetnju od siromaštva, pa i gladi. SAD su pri tom jedina visokorazvijena zemlja u kojoj ne postoje ni univerzalno zdravstveno osiguranje niti garantirano plaćeno bolovanje. Uslijed lošijeg društvenog položaja te strukturne ekonomske i klasne pozicije, stope smrtnosti među rasnim manjinama poput Afro- i Latinoamerikanaca mnogo su veće nego li za bijelce: u New Yorku je stopa smrtnosti za crne Amerikance tako dvostruko veća od njihovih bijelih sugrađana. Apsurdima američkog sustava tu nije kraj: prema podacima istraživačkog instituta Altarum, u ožujku je broj zaposlenih u zdravstvenom sektoru u Sjedinjenim državama pao za 43 tisuće. Trump je, međutim, prije svega zaokupljen svojim šansama za novu pobjedu na izborima krajem godine, a njegovo ‘upravljanje’ krizom nije samo vjerojatno dovelo do tisuća smrti koje su se mogle izbjeći, nego je već odavno poprimilo i groteskne razmjere. Podsjetimo samo da je prije desetak dana lider najsnažnije svjetske sile predložio da se u oboljele od koronavirusa uštrcaju dezinfekcijska sredstva. Sjedinjene Države pod Trumpom, izgleda, dolaze na prijelomnu točku svoje historije. Nathalie Tocci – savjetnica Povjerenika Europske unije za vanjske poslove Josepa Borella – zapitala se da li će pandemija koronavirusa označiti kraj američke globalne moći, baš kao što je Sueska kriza iz 1956. označila kraj britanske.
O situaciji u Sjedinjenim državama zadnjih su tjedana za Novosti govorili vodeći svjetski stručnjak za nejednakost Branko Milanović te novinar ugledne medijske platforme The Intercept Jeremy Schahill.
