U Hrvatsku su u srijedu stigle prve doze jednokratnog cjepiva Johnson & Johnson. No dan ranije u SAD-u je obustavljena njegova primjena nakon preporuke američkih zdravstvenih agencija jer se kod šest osoba, od sedam milijuna cijepljenih, razvio rijetki poremećaj koji uključuje krvne ugruške. Dostava cjepiva Europi je obustavljena i čeka se očitovanje Europske agencije za lijekove (EMA), pa još nije poznato što će biti sa 7150 doza pristiglih u Hrvatsku. Ova posljednja u nizu nesigurnosti oko cjepiva mogla bi dodatno utjecati na spremnost građana da se odluče cijepiti. S jedne strane, postoji nepovjerenje prema određenim cjepivima, a s druge nesustavnost cijepljenja. Pandemija i infodemija, odnosno prezasićenost javnog prostora netočnim informacijama, dovele su do nepovjerenja koje hrvatske vlasti malo ili neuspješno nastoje suzbiti.
Treba razumjeti čega se ljudi boje i razgovarati o razlozima u podlozi straha – kaže profesorica Anita Lauri Korajlija, dodajući kako je država mogla napraviti bolju kampanju
Cjepivo AstraZenece je od samog početka izazivalo bojazan. Prošlog tjedna ministar zdravstva Vili Beroš rekao je kako ga je odbilo primiti između 25 do 35 posto građana pozvanih na cijepljenje. To je ipak smanjenje jer je sredinom ožujka, kako su za Novosti potvrdili iz Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM), odbijanje bilo 50 posto, nakon što je nekoliko europskih zemalja, poput Njemačke, Danske, Austrije i niza drugih, obustavilo cijepljenje AstraZenecom zbog slučajeva zgrušavanja krvi. No Povjerenstvo za ocjenu rizika na području farmakovigilancije (PRAC) pri EMA-i zaključilo je prošli tjedan da neuobičajeni slučajevi krvnih ugrušaka trebaju samo biti uključeni u informacije o lijeku kao vrlo rijetke nuspojave tog cjepiva. PRAC je proveo detaljnu ocjenu 86 slučaja, od toga 18 sa smrtnim ishodom, koji su zaprimljeni u EU bazi nuspojava EudraVigilance do 22. ožujka 2021., do kada je AstraZenecom bilo cijepljeno 25 milijuna ljudi. Europski su regulatori utvrdili kako je korist cjepiva veća od rizika jer je ono učinkovito u sprečavanju nastanka bolesti Covid-19 te smanjenju hospitalizacija i smrtnih slučajeva. Slično su poručili i iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te podsjetili kako je trenutna stopa smrtnosti oboljelih 2,2 posto, odnosno na svakih 45 potvrđenih slučajeva zaraze može se očekivati jedan smrtonosni ishod.
Dosad su ozbiljne nuspojave zabilježene većinom kod žena mlađih od 60 godina unutar dva tjedna od cijepljenja, no u ocjeni EMA-e trenutačno nisu identificirani specifični faktori rizika kao što su dob, spol ili poremećaji zgrušavanja krvi. Ipak, Njemačka i Francuska objavile su kako će građani mlađi od 60 godina, koji su primili prvu dozu AstraZenece, prilikom drugog cijepljenja dobiti Pfizer ili Modernu. A danski mediji u srijedu su javili kako će ova zemlja u potpunosti prestati s primjenom AstraZenece. Trenutačno dostupni podaci upućuju na to da je pojava krvnih ugrušaka najvjerojatnije posljedica imunološkog odgovora, a PRAC je zatražio provođenje dodatnih te dopunu postojećih studija.
Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) zaprimila je dosad 2393 prijave, od čega se 1214 odnose na Pfizer, 170 na Modernu, 1007 na AstraZenecu, a za dvije nije naveden proizvođač. Ozbiljnima je ocijenjeno 16 posto prijava. Do 17. ožujka, navode u HALMED-u, primijenjeno je 350.000 doza, pa na svakih 10.000 doza dolazi oko 50 sumnji na nuspojave. HZJZ je objavio da je do 9. travnja primijenjeno 178.685 doza AstraZenece te da dosad nije uočen niti jedan slučaj rijetke pojave krvnih ugrušaka.
Građanima sigurnost ne ulijeva ni način na koji se provodi cijepljenje. Informacije koje dolaze od liječnika obiteljske medicine i građana ukazuju na to da sustavan plan cijepljenja, ako je i postojao, u praksi ne funkcionira. Građani se javljaju svojim liječnicima, upisuju na platformu cijepise.zdravlje.hr, a neki, kako smo imali priliku vidjeti, čekaju na jednom od masovnih punktova uspostavljenih u nekoliko gradova kako bi došli na red u slučaju da netko odustane. Iz Ministarstva zdravstva nam nisu odgovorili na upit da nam razjasne ove stvari.
No prema prezentaciji Plana cijepljenja objavljenoj na Vladinim stranicama, građani su podijeljeni u nekoliko skupina – 1a. korisnici domova za starije i osobe s invaliditetom (31.459); 1b. radnici u domovima (15.820); 1c. zdravstveni radnici (90.282); 2. stariji od 80 godina (218.935); 3. osobe od 75 do 79 godina (132.833); 4. osobe od 70 do 74 godine (195.664); 5. osobe od 65 do 69 godina (214.499); 6. odrasle osobe visokog rizika mlađe od 65 (455.53) te ostali. U prvoj fazi cijepljene su rizične i prioritetne skupine, u drugoj rizične skupine te osobe u pojedinim kolektivima, a u trećoj slijedi šire cijepljenje. Otvaranje punktova za masovno cijepljenje predstavljeno je kao treća faza, no još uvijek, kako su nam potvrdili iz KoHOM-a, usporedo traje i druga. Iz KoHOM-a upozoravaju kako je masovno cijepljenje zasad omogućeno tek u nekoliko županija – Primorsko-goranskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Koprivničko-križevačkoj, Međimurskoj, Istarskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, te u Karlovcu i Osijeku. A to nije olakšalo posao obiteljskim liječnicima jer su oni ti koji vrše cijepljenje i na masovnim punktovima.
"Organiziranost cijepljenja je neujednačena po županijama, negdje bolje, negdje lošije, rješava se u hodu. Liječnici obiteljske medicine dobivaju zakašnjele informacije o postupanju ili se one i više puta u kratko vrijeme mijenjaju. Uglavnom, iako bi to bilo logično, obiteljski liječnici ne sudjeluju u planiranju, organiziranju, a napose nemaju utjecaj u donošenju odluka iako najbolje poznaju situaciju na terenu i organizaciju rada u obiteljskoj medicini. Veliki je problem i taj što se s platformom kasni i još nije profunkcionirala jedinstvena nacionalna platforma, već postoje manje lokalne platforme po županijama. Još uvijek se traži od obiteljskih liječnika da iz svojih tekica unesu zainteresirane pacijente u platformu. Neki timovi obiteljske medicine tako bi morali unijeti i gotovo tristotinjak pacijenata, što je gotovo nemoguća misija s obzirom na obim rada. Od liječnika obiteljske medicine u kratkim se vremenskim rokovima traže razni podaci, što liječnicima oduzima vrijeme i nameće dodatnu administraciju, iako bi do tih istih podataka nadležni vrlo lako mogli doći na razini sustava i to jednim klikom na tipkovnici", navode iz KoHOM-a.
Nadležni su zakazali i u komunikaciji s građanima. Odbijanje cijepljenja kod dijela građana i zdravstvenih djelatnika nije iznenađujuće jer se radi o trendu koji traje već desetak godina, objasnila je za Novosti profesorica Anita Lauri Korajlija s Odsjeka za psihologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta.
- Uzrok za odbijanje cijepljena nikad nije jedna stvar, najčešće se raspravlja o kognitivnim razlozima kao što su oprečne informacije, teorije zavjere, procjena rizika i slično, no ne treba zanemariti i emocionalne razloge. Treba razumjeti čega se ljudi boje i razgovarati o razlozima u podlozi straha - rekla je Korajlija, dodajući kako je država mogla napraviti više po pitanju kampanje i uključivanja stručnjaka koji se bave cijepljenjem.
Naglasila je da ni bombastični naslovi o cijepljenju i cjepivima često ne pomažu.
- Trenutno je strašna buka u komunikacijskom kanalu Vlade i Stožera prema građanima. Nažalost, kao i u drugim pitanjima, nemaju jasnu komunikacijsku strategiju, često, iz razumljivog opreza, djeluju nesigurno i kao da nešto kriju, što nimalo ne pomaže - rekla je profesorica i dodala da smo u posljednjih godinu dana svjedoci kako znanost stalno donosi nove spoznaje i kako se stvari mijenjaju.
- To ne treba doživljavati kao manjkavost znanosti, već kao njezin put ka novim znanjima koja nam poboljšavaju kvalitetu života. Cijepljenje je svakako svjetlo na kraju ovog tunela, ali treba vrlo jasno komunicirati o nuspojavama, treba ljude podučiti što su nuspojave, a što neželjeni događaji, treba jasno progovarati i uvažavati njihove strahove, uključiti psihologe u kampanje i strategije - zaključila je Anita Lauri Korajlija.
