Hrvatski sabor izglasao je izmjene Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Predviđeno je značajno povećanje kazni za prekršaje, čak do četiri tisuće eura. Među najtežim prekršajima je isticanje simbola i pozdrava čiji sadržaj izražava ili potiče mržnju. Izmjene ovog zakona donesene su uz glasno protivljenje oporbe. Saborski zastupnik Mosta Miro Bulj negodovao je zbog mogućih kazni za korištenje ustaškog pozdrava "Za dom spremni", uzvikujući u Saboru nedozvoljeni poklič iz vremena Nezavisne države Hrvatske.
Milorad Pupovac, SDSS-ov saborski zastupnik, kazao je da Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira nije "udica" i da se ne donosi zbog nečije skrivene namjere, kao što tvrde saborski zastupnici s desnog političkog spektra. Naglasio je da su povećane kazne, ali da u zakonu nije iskazan sadržaj simbola i pozdrava.
- Sasvim je sigurno da "Za dom spremni" nije jedina tema ovog zakona. Lažne vijesti su druga ozbiljna tema. Pitanje prostitucije nije danas manje važna tema nego što je bila u nekim ranijim vremenima. Sasvim sigurno da pitanje omalovažavanja i vrijeđanja službenih osoba u društvu nije manje važna tema. To da netko, kao Miro Bulj, pozdravi javnost sa "Za dom spremni", to pokazuje da postoji opravdan razlog da se time bavimo. Jedna kolegica je usporedila vožnju u suprotnom smjeru s ustaškim pozdravom. Onaj tko vozi u suprotnom smjeru može usmrtiti druge i sebe. Onaj tko se dohvati ideje koja ima za cilj istrebljivanje naroda zato što su druge vjere, nacije i rase, i onaj tko stavi ideju svoje države u tu funkciju, kao što je to učinio ustaški pokret na čelu s Antom Pavelićem, onda je to smjer koji je neusporediv s ovim. Blasfemično je u raspravi o prekršajnom zakonu raditi tu vrstu usporedbe - rekao je Pupovac.
On je citirao članak 325. Kaznenog zakona Republike Hrvatske. U njemu se navodi da će kaznom zatvora do tri godine biti kažnjen onaj tko putem medija, na javnom skupu ili na drugi način poziva na nasilje ili mržnju usmjerenu prema skupini ljudi ili pripadniku skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti, porijekla, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, rodnog identiteta, invaliditeta ili drugih osobina. Također, zakonski je definirano da će biti kažnjena osoba koja javno odobrava, poriče ili znatno umanjuje kazneno djelo genocida, zločina agresije, zločina protiv čovječnosti ili ratnog zločina.
- Kad bi taj zakon bio u primjeni na način koji bi trebao, onda bi rasprave o izmjenama prekršajnog zakona o kršenju javnog reda i mira bile manje potrebne nego što jesu. U presudi Ustavnog suda, u slučaju naziva Ulice 10. travnja u naselju Slatinski Drenovac, u točki 18. obrazloženja odluke rečeno je sljedeće: "Pod zaštitom Ustava ne može biti obilježavanje datuma 10. travnja 1941., uključujući davanje imena ulicama i trgovima po tom datumu. Naime, dobro je poznata povijesna istina da je NDH bila nacistička tvorevina i kao takva predstavlja apsolutnu negaciju legitimnih težnji hrvatskog naroda za vlastitom državom i tešku povijesnu zloupotrebu tih težnji. Stoga, sukladno izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske, Hrvatska nije sljednica NDH ni po kojoj osnovi." Oni koji se okupljaju na 10. travnja u Splitu, da bi obilježili osnivanje 9. bojne Rafael Boban i koji dižu desnicu na pozdrav "Za dom spremni", da li ti ljudi imaju na umu NDH? Da li su u sukobu s ovim što kaže Ustavni sud? Da li su ti ljudi u sukobu s člankom 325. Kaznenog zakona? Jesu. Da li se nešto događa u tom pogledu? Ne. Zašto se ne događa? Zato što ne smijemo dirati u to, to nekome treba, a netko s druge strane hoće cijelu stvar pokriti mladim ljudima koji 25. lipnja 1991., na početku strašnog rata, povjerovali da su ustaše istinski borci za slobodu i za novu hrvatsku državu te su postali dio neregularnih paravojnih formacija koje su se borile do 1992., dok nisu raspušteni i primljeni u Hrvatsku vojsku, oni koji su to htjeli. To su činjenice. Da li treba poštivati te ljude i njihovo stradanje? Treba. Da li treba poštivati znamenje pod kojim ih je netko poveo u tu priču i na taj način doveo u pitanje ideju samostalnosti Hrvatske? Ne treba. Vi, koji se i dalje pozivate na to, prestanite to raditi i prestanite činiti opterećenje za ovu zemlju - poručio je Milorad Pupovac.
