Ekološki aktivisti i aktivistkinje grada Karlovca vode posljednju bitku protiv projekta izgradnje Centra za gospodarenje otpadom (CGO) Babina gora koji je, kako tvrde, od samog početka nelegitiman i netransparentan pa smatraju da bi njegovo financiranje iz fondova EU-a trebalo biti prekinuto i da bi nadležni trebali odgovarati za propuste u proceduri. Centar za gospodarenje otpadom ili, kako se prvobitno zvao, novo smetlište ili odlagalište otpada, planira se na najvišoj točki Babine gore, na nadmorskoj visini od 275 metara, na šumovitom području ponad karlovačkog naselja Tušilović.
Da apsurd bude veći, glavnina novca potrebnog za izgradnju ceste do budućeg odlagališta dobiven je iz fondova ruralnog razvoja, preko Ministarstva poljoprivrede, iako će izgradnja planiranog centra značiti njeno uništenje – kaže Jadranka Radatović
Aktivisti ističu da je lokacija Babina gora iznad izvorišta pitke vode i vodocrpilišta koje jednim dijelom ide u vodonosni sustav Jurkovića mlina iz kojeg se pitkom vodom napajaju vodovodi naselja Cerovac, Vukmanić, a djelomično i karlovački gradski vodovod. Ispod Babine gore su i izvori i izvorišta šest rječica koji završavaju u Kupi: Trebinje, Gradnice, Bukovice, Velike i Male Utinje i Radonje. Premda je prema Zakonu o šumama zabranjeno odlaganje otpada u šumi, na Babinoj gori planiran je centar dimenzioniran za obradu 30.000 tona miješanog komunalnog otpada godišnje i to sa prostora triju županija – Karlovačke, Sisačko-moslavačke i Ličko-senjske. Lokacija Babina gora, na kojoj će se primjenjivati tehnologija mehaničko-biološke obrade, odabrana je 2001. političkom odlukom, a zvanično ju je 2006. prihvatila karlovačka Županijska skupština. Lokacija je potvrđena Strategijom gospodarenja otpadom za razdoblje 2005. – 2025. i Planom gospodarenja otpadom u RH iz 2017. godine.
Karlovački aktivisti i aktivistkinje iz Građanske inicijative, Udruge građana Pravica i društva Potrošačica zabrinuti su, zajedno sa mještanima Tušilovića i okolice, jer postoji opasnost od mogućeg onečišćenja podzemnih i površinskih voda, a blizina smetlišta, smatraju, značit će i nestanak jedinih sigurnih izvora prihoda, onih od turizma i poljoprivrede, naročito ekološke. Okupljeni u inicijativu protiv izgradnje CGO-a, tvrde da je njegov budući rad u suprotnosti sa Okvirnom direktivom o vodama Europske unije i da se sustavno krši hrvatska zakonska regulativa, zbog čega traže poništavanje natječaja za izbor projektanta i izvođača radova te ostavku direktorice KODOS-a, tvrtke koja vodi projekt izgradnje CGO-a, zatim preispitivanje odgovornosti Ministarstva zaštite okoliša i energetike i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kao i reviziju Studije izvodljivosti te javno ograđivanje geoloških i hidrogeoloških stručnjaka od ‘Izvješća o geološkim i hidrogeološkim istražnim radovima za potrebe lokacije odlagališta otpada Babina gora’ rađenog 2006. godine. Upravo to istraživanje ekološki aktivisti smatraju najviše spornim. Slučaj su prijavili nadležnim institucijama Europske unije, a najavljuju i tužbe pred Upravnim sudom.
Žarko Kotur, jedan od ekoloških aktivista, dokazuje da je izvješće iz 2006. urađeno na drugoj lokaciji, koja nije predviđena za CGO.
- Imamo jako puno dokumentacije, na stotine stranica, kojom dokazujemo da su lažirali podatke u izvješću iz 2006. Prije četiri godine slučaj smo prijavili MUP-u, no njihovo je izvješće općinsko Državno odvjetništvo odbacilo. Vrlo bitna i sporna činjenica, na koju smo ukazali i institucijama EU-a, jesu izvješća o geološkim i hidrogeološkim istražnim radovima na osnovu kojih je Babina gora određena kao idealna lokacija u Karlovačkoj županiji. Međutim, ti su radovi rađeni na sasvim drugoj lokaciji, na drugoj katastarskoj čestici i vodnoj razdjelnici. Urađena su tri kopa bagerom koja su mnogo godina kasnije prezentirana kao bušotine u Studiji izvodljivosti za CGO. Na samom mjestu planirane lokacije nisu rađena nikakva geološka ni hidrogeološka istraživanja - tvrdi Kotur i dodaje da je u Studiji vodonosno područje Babine gore predstavljeno suho kao Sahara.
‘Prema dostupnim podacima, na području predviđenom za CGO nema izvora, a lokacija CGO nalazi se izvan zona sanitarne zaštite izvorišta’, ističu u svom zajedničkom saopćenju Karlovačka županija i tvrtka KODOS
- Na lokaciji i oko lokacije predviđene za CGO hidrogeološkom prospekcijom terena pronašli smo preko sto izvora pitke vode koje smo unijeli u vodni katastar koji smo uradili. U neposrednoj blizini postoji 25 kopanih bunara koje domaćinstva koriste jer nemaju vodovod. Nas nitko ovih 15 godina nije pitao kakvu mi dokumentaciju imamo. Ne žele ni razgovarati s nama, a mi ovdje živimo i zainteresirani smo za budućnost ovog kraja - govori Kotur.
Dodaje da je CGO manje od 500 metara udaljen od prvog domaćinstva koje se dugo godina uspješno bavi ekološkom poljoprivredom. Po zakonu, CGO se ne smije graditi bliže od 800 metara od prvih naseljenih kuća, ali po riječima Kotura, i tu su izvrdali zakon objašnjenjima da se ta udaljenost od kuće ne mjeri do početka nego do kraja deponije.
- Na vrhu Babine gore, na lokaciji na kojoj planiraju odložiti neprerađeni otpad, nalazi se dolina duboka sto metara, koja zauzima prostorno 22 miliona kubnih metara. Ilustracije radi, u tu ogromnu dolinu mogu stati dvije deponije veličine one u Jakuševcu. Godišnji priliv vode iz Babine gore je negdje između osam i deset milijardi litara vode. Nakon naših geoloških istraživanja i geoelektričnih mjerenja, utvrdili smo da je ispod cijele Babine gore ogroman vodonosnik - objašnjava Kotur.
Prema njegovim riječima, na Babinoj gori planiraju napraviti i privremeno odlagalište opasnog otpada, ali nigdje ne piše koliko, kako, gdje i na koji će se način on zbrinjavati. Kotur ističe propuste i pri asfaltiranju ceste koja vodi do predviđene lokacije CGO-a. Naime, ta cesta financirana je iz EU fondova za ruralni razvoj.
- Novac je nenamjenski usmjeren za izgradnju pristupne ceste do lokacije CGO-a. Cestu je trebalo napraviti u dužini od 3,5 kilometara kroz cijelo selo, a urađeno je samo 1,8 kilometara. Obavijestili smo Europsku uniju o brojnim propustima, poslali smo im dokaze da su ta sredstva nenamjenski potrošena. Doživjeli smo da europske institucije umjesto pravovaljane kontrole pitaju naše nadležne za istinitost naših dokaza, a hrvatski odgovor da je sve divno i krasno proslijedili su nama - tvrdi Kotur.
Ekološki aktivist Željko Obradović ističe da pri izboru lokacije nadležni nisu bili vođeni racionalnim, ekonomskim i ekološkim motivima.
- Politički gledano, Babina gora je najbolja lokacija. Kompletan proces je krenuo 1997., kada su ondašnji karlovački političari sjeli u automobil i išli tražiti novu lokaciju jer je još uvijek aktuelni Ilovac i u ono vrijeme bio zatrpan. Njihov kriterij vjerojatno je bio da se što prije i lakše odredi lokacija, sve to završi i uzme novac. Kada su otpale prve lokacije, Lemić brdo i Popović brdo, najlogičnija je bila Babina gora, koja je u ono vrijeme još bila kao ratno područje. Srbi su otišli, doseljenici iz Bosne tek su počeli pristizati. Netko je možda naivno očekivao da će se cijela regija obogatiti od centra na Babinoj gori. Ni cijena smeća neće pojeftiniti, nego će višestruko poskupjeti - smatra Željko Obradović, koji je u cijelu priču borbe protiv CGO-a ušao iz Udruge hrvatskih branitelja.
- Ova deponija loša je za sve, bez obzira na porijeklo i naciju. Jer priroda ne poznaje granice. Generalno gledano, Karlovac bi mogao imati vrhunsku deponiju. Najeminentniji geolozi Hrvatske tvrde da je, s obzirom na geološki sastav od 40 metara dubokih naslaga gline, idealna lokacija sjeverni dio županije, odnosno karlovačka potolina. Međutim, tu se ne smije dirati zbog brojnijeg i glasnijeg hrvatskog lokalnog stanovništva - tvrdi Obradović i dodaje da većina karlovačkih političara nikada nije bila na Babinoj gori.
- Oni kažu, to je tu negdje. To je nevjerojatno. Kroz ovu ružnu karlovačku prošlost oko deponije bilo je nuđeno i mnogo dobrih rješenja od pojedinih firmi koje bi bile sposobne napraviti jedan vrhunski koncept gospodarenja otpadom. Međutim, ti se ljudi izgleda nisu uklapali u financijsku konstrukciju, jer je taj novac vjerojatno bio određen nekom drugom -pretpostavlja Obradović.
Da ovaj projekt ne donosi ništa dobro lokalnoj zajednici smatra i Jadranka Radatović koja živi 800 metara od planirane deponije.
- Oni kojima je bog dao more imaju turizam i profit, a mi kojima je bog dao šume imamo samo probleme, smeće, devastaciju. Tušilović i okolna mjesta nikada nisu dobili neki proizvodni pogon, ni u prošlosti ni sada. Oduvijek se živjelo od poljoprivrede, a kasnije i turizma. Čistoća zraka, tla i vode bila je prednost takve industrijske nerazvijenosti. Da apsurd bude veći, glavnina novca potrebnog za izgradnju ceste do budućeg odlagališta dobiven je iz fondova ruralnog razvoja, preko Ministarstva poljoprivrede, iako će izgradnja planiranog centra značiti njeno uništenje - ističe Radatović i dodaje da otpad na Babinoj gori ne šteti samo okolišu nego i zdravlju ljudi.
- Babina gora su pluća Karlovca i na toj lokaciji moglo bi se napraviti izletište, sportski tereni. Samo dvije kuće koje su u krugu od 500 metara od CGO-a dobit će neku isplatu, mi ostali ništa, samo smrad i još brže umiranje ovog divnog, zelenog kraja koji se našao između velikih politika, raznih lobija i tuđih interesa. Izgradnja deponije i njen rad neće dovesti čak ni do potrebe za novim radnim mjestima - navodi Jadranka Radatović, podsjećajući da su prije 13 godina potpisivali prvu peticiju protiv deponije.
Nju je potpisalo 493 mještana Tušilovića, Brezove Glave i Okića, a drugu peticiju, proširenu na mještane Vukmanića, Cerovca Vukmanićkog i Knez Gorice, potpisalo je preko 2500 ljudi.
- I sve džaba. Nema nama vajde ni vikati ni protestirati kad nas nitko ne čuje. Vrijeme prolazi, ljudi su sve više razočarani, umorni, shvaćaju da su nemoćni pred sustavom i da ne mogu ništa promijeniti - dodaje Jadranka Radatović.
U obnovljenu bitku za Babinu goru uključio se i Mile Sokolić iz Udruge građana Pravica, koji ističe da javnost uopće nije upoznata sa projektom ni senzibilizirana za njegovu izgradnju.
- Takvi projekti uvijek su osjetljivi i teški za lokalnu zajednicu, koja bi trebala biti bitna strana u cijelom procesu. Nadležni u to nisu uložili ni minimalni trud, naprotiv, sve je rađeno u granicama legalnosti i arogantno, bez da je velik dio zainteresirane javnosti bio uključen u proces. Prvo je donesena politička odluka pa su tek onda išli raditi studije, što u lokalnoj zajednici može samo pobuditi sumnju. U takvim projektima ljudima treba objasniti tko će i kako kontrolirati proces, kako će se njihov život odvijati u datim uvjetima, a ne na način ‘mi to radimo i muljamo kako hoćemo, bez kontrole i pitanja’ - ocjenjuje Mile Sokolić i ističe da nitko ne može garantirati da će CGO biti građen po standardima EU-a.
- O kontroli sustava CGO-a nigdje nema ni slova. Politika ušutkuje ljude koji pokušavaju da saznaju nešto o procesima koji će utjecati na njihove živote. Mještani su skeptični i na kontrolne mehanizme EU-a, što je sasvim logično s obzirom na to da EU nije utvrdila kršenje osnovnih pravila struke u vršenju geoloških radova. Postoji dovoljno elemenata koji ukazuju na to da su institucije zakazale i da nisu igrale po pravilima. Usprkos tome što je priča otišla prilično daleko, vjerujemo da ima materijala i nade da se odustane od ovog lošeg projekta i da se odgovorni po potrebi kazne, a ne da budu nagrađeni za manipulacije - ističe Sokolić.
Nadležni kojima smo uputili upit nisu previše zabrinuti zbog glasova karlovačkih ekoloških aktivista. Očekivano, njima u cijeloj proceduri ništa nije sporno. ‘Prema dostupnim podacima, na području predviđenom za CGO nema izvora, a lokacija CGO nalazi se izvan zona sanitarne zaštite izvorišta. Centar je planiran kao zatvoreni sustav u kojem nema ispuštanja tehnoloških i procjednih voda u okoliš. Centar će biti izgrađen na način da se poštuje europske najbolje raspoložive tehnike’, ističu u zajedničkom saopćenju Karlovačka županija i tvrtka KODOS, a koje je potpisala direktorica te tvrtke Marija Tufeković.
Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje.
