Povodom 27. godišnjice stradanja civila na području zapadne Slavonije i Zagreba, Inicijativa mladih za ljudska prava – Hrvatska i Inicijativa mladih za ljudska prava – Srbija zajednički su simbolički posjetili selo Medare i grad Zagreb. U saopćenju koje su poslali tim povodom kažu da pamte nedužno stradale civile i pozivaju na odgovornost s ciljem građenja iskrenog pomirenja koje kao proces može napredovati samo ako se radi na promjeni dominantnog narativa koji u centar stavlja vojne operacije i ratne generale, dok se o žrtvama ne govori ili se zloupotrebljavaju.
"Prvog dana operacije 'Bljesak' koju su sprovele hrvatske oružane snage, u selu Medari, blizu Nove Gradiške ubijani su civili, među kojima su bili i žene i deca. Među 22 žrtve tog zločina bilo je jedanaest žena i dve devojčice od 7 i 8 godina, kao i dečak od 11 godina. Takođe, nakon 'Bljeska' mučeni su i pripadnici vojske Republike Srpske Krajine posle predaje oružja predstavnicima UN-ovih mirovnih snaga. Zbog toga je Inicijativa mladih za ljudska prava – Hrvatska 2012. godine podnela krivičnu prijavu protiv počinilaca ratnog zločina nad ratnim zarobljenicima. Na državnoj komemoracij operacije 'Bljesak' održanoj 1. maja 2022. predsednik Republike Hrvatske Milanović ni premijer Republike Hrvatske Plenković nisu iskazali poštovanje za sve civilne žrtve", stoji u saopćenju.
Također ističu da su potom snage Republike Srpske Krajine uzvratile granatiranjem Zagreba i okolnih gradova, pri čemu je tokom dva dana u Zagrebu poginulo 7 civila, a njih 214 ranjeno za što je pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju osuđen Milan Martić 2008. godine na kaznu od 35 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti te kršenje zakona i običaja ratovanja.
Zbog svega toga inicijative su izdale preporuke za obje države koje donosimo u cijelosti.
"Znajući da su u prošlosti počinjena masovna kršenja ljudskih prava, zahtevamo:
- da se najviši zvaničnici Hrvatske i Srbije, javno i u prisustvu žrtava, u skladu sa Rezolucijom broj 60/147 Glavne Skupštine UN-a iz 2005. godine, izvine zbog onoga što su počinili pripadnici oružanih snaga kojima su komandovali njihovi prethodnici;
- da se žrtvama isplate materijalne reparacije, sve u skladu s navedenom rezolucijom UN-a od 2005., kao i sa važećim pozitivnim nacionalnim propisima;
- da se broj optužnica za ratne zločine poveća imajući u vidu da su mnogi od njih ostali nekažnjeni;
- da se donese zakon o civilnim žrtvama rata u Srbiji koji bi omogućio i olakšao ostvarivanje njihovih prava, zagarantiranih ustavom i međunarodnim aktima važećim u Srbiji te da se Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata u Hrvatskoj primenuje za sve civilne žrtve rata, ne diskriminirajući žrtve ni po kom osnovu; -
da doprinesu osnivanju Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenim na teritoriji nekadašnje SFRJ od 1. januara 1991. do 31. decembra 2001. godine (REKOM);
- da se u Hrvatskoj 2. maja proglasi danom sećanja na sve civilne žrtve rata i da se omogući njegovo obeležavanje na odgovarajućem mestu;
Zahtevamo i da vlasti obe države priznaju da su se zločini desili kao i da se iskaže jasna volja država i njihovih institucija da odlučno doprinesu neponavljanju zločina."
