U Zagrebu je u četvrtak održana tribina "Zaboravljena spomenička baština na antifašističkoj Trešnjevci" u organizaciji Udruge antifašističkih boraca i antifašista (UABA) Trešnjevke čiji je cilj podsjetiti na spomen obilježja o kojima UABA vodi brigu, ali i na ona koja su od 90-ih pa uklonjena ili uništena, a često i zaboravljena.
- Održavanje spomen obilježja i nastojanje da se od zaborava otrgne spomenička baština na Trešnjevci te da se neka spomen od njih vrate ili obnove, dio su kulture sjećanja i mi smo u duhu dobre suradnje s Gradom Zagrebom dobili sredstva da provodimo taj projekt. Uz to, uskoro će biti donijet zakon o zaštiti kulturne baštine koji će zaštititi 360 spomenika koji su u interesu države, dok se briga o ostalim spomenicima spušta na nižu, lokalnu razinu. Zato je nužno da se spomen obilježja popišu i evidentiraju. Zbog toga smo na tribinu pozvali i predstavnice Zavoda za zaštitu spomenika kulture Grada Zagreba - rekao je predsjednik UABA-e Željko Sladović i naglasio da bi pet spomenika, o kojima Udruga sada brine, trebalo ući u popis spomeničke baštine >Grada Zagreba, te da se za njihovo održavanje sistemski izdvajaju sredstva.
Mario Šimunković, samostalni istraživač koji godinama proučava antifašističke spomenike u Zagrebu i okolini, kazao nam je da je prema najnovijim podacima od postavljenih 512 spomen obilježja u Zagrebu, od 90-ih naovamo uklonjeno njih 276 ili 53 posto.
- Tada se nije pitalo zašto se spomenici uklanjanju te tko ih i gdje smješta, a odgovori na pitanje gdje su, najčešće se ne mogu dobiti, jer se većinom ne zna ili su završili u fundusima muzeja. Spomen obilježja se u pravilu ne vraćaju, tako da je stanje u Zagrebu dosta loše – kaže Šimunković.
S obzirom da je on i koautor knjige "Sjećanje je borba" o spomen obilježjima NOB-a i revolucionarnog pokreta na području Zagreba štampane 2013. pitali smo ga kakve su razlike u stanju spomenika tada i sada.
- U odnosu na knjigu iz 2013. i nadopune iz 2014. razlika je nekih 20 posto. Pronašli smo neka uklonjena spomen obilježja za koja se 90-ih nije znalo da su uopće postojala. Od 2013. u Zagrebu su na inicijativu Saše Šimprage vraćena spomen obilježja u Dotrščini i spomen ploča u Muzeju grada Zagreba, a vraćene su i dvije biste: Mihovila Pavleka Miškine u školu koja nosi njegovo ime, te Ive Lole Ribara. Obnovljen je i spomenik Prvom zagrebačkom partizanskom odredu u Sesvetama, sagrađen je spomenik žrtvama ustaškog režima i holokausta na Glavnom kolodvoru, a postavljena je i spomen ploča u spomen na britansku i sovjetsku savezničku vojnu misiju u NOB-u. Najznačajnije je što je od 2020 do 2024. po Zagrebu, na inicijativu Centra za toleranciju i partnera, postavljeno 112 kamenova spoticanja (stolpersteina) kao spomen na poginule i pobijene pojedince, od Srba, Roma i Židova do antifašista i drugih žrtava režima. S druge strane, uklonjena je bista Josipa Broza Tita s Pantovčaka, te spomen ploča iz škole u Vidovcu - naglasio je i ukazao na sačuvane biste Kate Dumbović i Marijana Čavića koje bi mogle biti postavljene na predratne ili nove lokacije.
Marin Korman iz ZUABA-e govorio je o stanju na Trešnjevci.
- Od 47 postavljenih spomenika ostalo ih je 15. Od predratnih imena 14 institucija nije ostalo ni jedno, a dok je u 17 od 47 ulica sačuvano predratno ime. Spomenik Radi Končaru, koji je do 1991. bio pred upravnom zgradom tog koncerna, vraćen je u krug tvornice tako da mu je otežan pristup, što je slučaj i s reljefima Zvonimira i Stjepana Kavurića koji su u krugu HEP-ove toplane. Bista Dragice Končar je nestala, dok se spomen ploča o Titovom boravku na Trešnjevci nalazi na zidu Kuće ljudskih prava. Ne vidim problem da se ponovo ne postavi spomen ploča radnicima ZET-a poginulima i pobijenima od 1941. do 1945. - rekao je Korman.
U raspravi se moglo čuti da inicijativa pojedinaca, bez obzira koliko se neki put pokazala uspješnom, nije dovoljna već je nužan partnerski rad svih zainteresiranih, od udruga do mjesnih odbora i četvrti. Ukazano je na doprinos SNV-a, VSNM-a Grada Zagreba i Prosvjete očuvanju spomeničke baštine i naglašeno da mlade treba privlačiti novim zanimljivim programima, što u slučaju Mreže antifašistkinja Zagreba daje rezultate.
U publici je bila i izaslanica gradonačelnika Tomaševića, Suzana Havelka Noršić iz Ureda za branitelje koja je naglasila dobru suradnju s UABA-om i njen nastavak.
