Novosti

Intervju

Vili Matula: Kultura u NDH

Aktivist i glumac, vijećnik zagrebačke četvrti Donji grad: Preočiti plan ustašoidne desnice zagrebački gradonačelnik zdušno provodi. Posljedica je simboličko zagađivanje svih važnih toponima u Zagrebu. Za sprečavanje tog zagađenja potrebne su javna akcija i borba u Gradskoj skupštini

3jc2l9rz05galch3bx3svlx0y1e

Vili Matula (foto Davor Puklavec/PIXSELL)

Kako komentirate odluku Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova Skupštine grada Zagreba kojom se jednom parku daje ime književnika Envera Čolakovića, kulturnog atašea NDH u Mađarskoj?

Odluka je, naravno, sramotna. Čolaković je kao kulturni ataše od 1944. do 1945. predstavljao NDH u Budimpešti. Znači kao predstavnik zločinačkog režima, samim tim predstavljao je koljačku kulturu u fašističkoj Mađarskoj. Neki kažu da je bio žrtva ustaškog režima. Imao je izbor: ako nije želio u partizane jer je osjećao odium prema komunizmu, mogao se praviti lud kao Miroslav Krleža, koji ga je kasnije štitio. Park u centru grada daje se njemu, dok recimo Joža Horvat koji je napisao puno značajnih knjiga i scenarija, a pritom se zamjerio prošlom režimu, neće dobiti ulicu jer je bio partizan.

Slijedi li nakon ovog nastavak desničarskog preimenovanja ulica i trgova?

To je preočiti plan ustašoidne desnice koji gradonačelnik zdušno provodi. Ne znam kako bih ga drugačije nazvao nego ustašizam – spoj nacizma i fašizma na hrvatski način. Posljedica je simboličko zagađivanje svih važnih toponima u Zagrebu. Za sprečavanje tog zagađenja potrebne su javna akcija i borba u Gradskoj skupštini. Treba ukazati na beskraju simboličku štetu koja se pritom čini. U ovome se moraju koordinirati političke stranke, mediji, javni i kulturni radnici.

Hrvatske vlasti odbijaju pokroviteljstvo obilježavanja Dana pobjede ili 75. godišnjice bitke na Sutjesci, a istovremeno zadržavaju pokroviteljstvo nad komemoracijom u Bleiburgu?

Nadam se da će se ove godine ipak obilježiti obljetnica bitke na Sutjesci. Veliki je teret SDP-a što 2003. Račan nije proslavio okruglu godišnjicu bitke, a Milanović je napravio strašan propust što 2013. nije obilježio 70. godišnjicu, i zato sada svakako treba otići tamo. To što se daju pokroviteljstvo i sredstva za Bleiburg je, naravno, sramota. Na kraju će nas Austrijanci potjerati zbog svega što se tamo može čuti i vidjeti.

Da li bi zbog toga Zagrepčani trebali u što većem broju dolaziti na antifašističke manifestacije u gradu, čime bi trebala početi borba za vraćanje imena Trga maršala Tita?

Apsolutno. Ove godine treba ići i u Kumrovec, ali počnimo s Trnjanskim kresovima. Bitno je da nas bude što više jer će tako naša nastojanja biti vidljivija.

Intervju

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više