Sad je već posve jasno i postalo je pravilo: ono što naočigled propušta pokrenuti domaće pravosuđe, revno ispravlja, u zadnje vrijeme učestalo, Ured europskog javnog tužitelja (EPPO). Po nalogu EPPO-a pokrenute su istražne radnje zbog sumnje u počinjenje subvencijske prevare i korupcije na zagrebačkom Geodetskom fakultetu. Iz EPPO-a su izvijestili da se dokazne aktivnosti odnose na nekolicinu hrvatskih državljana za koje se sumnja da su počinili kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti na štetu financijskih interesa Europske unije. Izvidima je obuhvaćeno i dvoje suradnika ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek. Istražuje se jesu li povezani s aferom na Geodetskom fakultetu, koju je otkrio portal Telegram.
Prema njihovom pisanju, Ministarstvo kulture dogovaralo je sumnjive poslove s tom ustanovom, odnosno ministrica je svojom odlukom i bez provedenog javnog natječaja isplatila 19,1 milijun kuna s PDV-om Geodetskom fakultetu, preplativši time usluge dubinskog snimanja zgrada nakon velikih potresa koji su 2020. pogodili Hrvatsku. Zahvaljujući nalogu EPPO-a, pod istragom su i lani su uhićeni bivši dekan Geodetskog fakulteta Almin Đapo i profesor Boško Pribičević, koji su mjesec dana proveli i u pritvoru. EPPO je tada priopćio da je pokrenuo istragu protiv 29 osumnjičenika i jedne tvrtke zbog sumnje na subvencijske prijevare i zlouporabe na Geodetskom fakultetu teške ukupno dva milijuna eura, od čega 1,7 milijuna na štetu proračuna EU-a. Upravo je zaštita financijskih interesa EU-a glavna misija Ureda europskog javnog tužitelja, a to je prava nagazna mina za ovdašnje političare i druge osobe na visokim položajima kojima je jagma za novcem karijerna misija.
Premijer Andrej Plenković je izjavio da sredstva plaćena Geodetskom fakultetu nisu iz europskog fonda, nego iz državnog proračuna, da EPPO u Hrvatskoj radi svoj posao, a da DORH mora vidjeti što je njegova nadležnost. Dometnuo je i da u Hrvatskoj EPPO postoji isključivo i samo zbog političke volje njegove vlade. Možda se premijer nije nadao da će EPPO u Hrvatskoj postati aktivni sudionik otkrivanja malverzacija i prevara novcem iz europskih fondova.
Premijer bi mogao javno zahvaliti EPPO-u zato što njegove stranačke redove čisti od kukolja, a toga bi moglo biti još. Glavna europska tužiteljica Laura Kodruta Koveši u priopćenju je izrazila uvjerenje da Plenković ne želi poticati paralelne postupke u istrazi koju je pokrenuo njezin ured.
Ured europskog javnog tužitelja nije, čini se, po volji ni Ivanu Turudiću, novom, nedavno izglasanom državnom odvjetniku zbog kojeg je oporba na nogama. "Nisam siguran da smo trebali osnovati to tijelo, niz zemalja ga nema. To je politička odluka i treba je poštovati. Oni se brinu o financijskim interesima EU-a. Mislim da se prenaglašava njihova moć", kazao je na jednoj televiziji Turudić.
Slučaj Geodetskog fakulteta nije prvi uspjeh kojim se EPPO može podičiti. U aferi Softver je po nalogu europskog javnog tužitelja uhićena Gabrijela Žalac, bivša ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Koncem 2022. EPPO je protiv nje podigao optužnicu za nezakonito provođenje postupka javne nabave. Ključno u tome je bilo ministričino pogodovanje softverskoj tvrtki tijekom 2017. i 2018. godine u procesu javne nabave informatičkog sustava za strateško planiranje i upravljanje razvojem, pri čemu je nastala šteta i ostvarena je potencijalna nepripadajuća korist od 1,3 milijuna eura iz fondova EU-a. Lani je EPPO otvorio i novu istragu protiv Žalac u vezi trošenja novca iz europskih fondova za proslavu njezinog rođendana. Optužnicom za zlouporabu položaja i trgovinu utjecajem u ovom slučaju obuhvaćeni su i Tomislav Petric, bivši ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje (SAFU), kao i poduzetnici Marko Jukić i Mladen Šimunac. Problematično je bilo to što je DORH isprva obustavio izvide, koji su ipak nastavljeni zahvaljujući Uredu europskog javnog tužitelja.
Hrvatska je zapravo jedina država čije je dvoje ministara, uz Žalac to je Tomislav Tolušić, bivši ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade, obuhvaćeno optužnicama po nalogu EPPO-a. Tolušiću, kojeg se tereti za višemilijunske kunske subvencijske prevare s novcem iz europskih fondova u vinskom sektoru, u studenome 2022. blokirana je i vinarija. Lanjskog prosinca protiv njega je EPPO podigao optužnicu za subvencijsku prijevaru i zloupotrebu položaja i ovlasti, kao i protiv Željka Ferenca, zaposlenika Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
U zasad posljednjem izvješću, onom za 2022. (za prošlu godinu još nije objavljeno), Ured europskog javnog tužitelja navodi: "U svibnju 2022. godine EPPO je podigao optužnicu protiv 10 hrvatskih građana, uključujući i gradonačelnike Nove Gradiške i Velike Gorice, za aktivnu i pasivnu korupciju i zlouporabu položaja. U rujnu i studenome 2022. Županijski sud u Zagrebu donio je presude protiv petero optuženih, koji su proglašeni krivima za nezakonito pogodovanje i pokušaj zlouporabe položaja manipuliranjem postupcima nabave kako bi se osigurala dodjela građevinskih projekata, uključujući solarnu elektranu i postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda. Ostali sudski postupci još su u tijeku. Ukupna vrijednost projekata iznosila je 22,6 milijuna eura, a svi su sufinancirani iz Kohezijskog fonda Europske unije i Europskog fonda za regionalni razvoj. Šteta za proračun EU-a spriječena je zahvaljujući u velikoj mjeri učinkovitosti istražitelja."
Središnji Ured europskog javnog tužitelja u Luksemburgu, koji je ovlašten za istrage, kazneni progon i podizanje optužnica za kaznena djela protivno financijskim interesima i proračunu EU-a, aktivan je u 22 od 27 država Unije. Od lipnja 2021. prisutan je i u Hrvatskoj. Podaci za 2022. godinu govore da je na razini EU-a Ured primio i obradio 3.318 prijava kaznenih djela te otvorio 865 istraga. Do kraja te godine proveli su ukupno 1.117 aktivnih istraga u vezi s ukupno procijenjenom štetom od 14,1 milijardu eura (od čega je 47 posto bilo povezano s prijevarama u vezi s PDV-om). U Hrvatskoj su sa zadnjim danom 2022. godine bile 23 otvorene istrage s procijenjenom štetom od 313,6 milijuna eura. Ukupno je na snazi 26 aktivnih istraga s procijenjenom štetom od 324,1 milijun eura.
Koliko je uloga EPPO-a u nas važna govori i činjenica da je 2021. godine u Hrvatskoj bilo aktivno tek osam istraga s procijenjenom ukupnom štetom od 30,6 milijuna eura, što znači da je u 2022. došlo do značajnog porasta. Najveći broj prijevara u nas registriran je u programima regionalnog i urbanog razvoja, ukupno sedam, dok je šest zabilježeno u programima za poljoprivredni i ruralni razvoj. Za usporedbu, u Sloveniji je do kraja 2022. otvoreno 12 istraga s procijenjenom štetom od 40,4 milijuna eura. Ondje je aktivno 14 istraga s procijenjenom štetom od 40,9 milijuna eura. I ova usporedba zorno predočuje koliko je Hrvatska korumpiranija od Slovenije što se tiče mogućih malverzacija s europskim novcem.
Recimo i to da se oko četiri posto kaznenih djela koja je EPPO istražio do kraja 2022. odnosilo na aktivnu i pasivnu korupciju javnih dužnosnika (dužnosnika EU-a i nacionalnih dužnosnika). Utvrđeno je da su postupci javne nabave naročito izloženi riziku od koruptivnih radnji javnih dužnosnika u njihovu svojstvu članova povjerenstava za evaluaciju ili njihovim nezakonitim pokušajima utjecanja na donošenje odluka u tim postupcima.
