Dan prije trećeg kruga vikend-prosvjeda protiv rudarenja litija u Srbiji, japanska multinacionalna kompanija Nidec u Novom Sadu je započela izgradnju svoje prve tvornice elektromotora za upravljanje automobilima. Nidecov izvršni direktor Jun Seki najavio je da je početak gradnje tvornice elektromotora uvod u izgradnju prvog Nidecovog industrijskog parka u Europi, kakve već imaju u Aziji.
Jun Seki je pojasnio da se zbog velike potražnje za električnim vozilima u Japanu, Kini, SAD-u i Europi, Nidecu nametnulo povećanje njegovih industrijskih kapaciteta, prije svega na europskom kontinentu u koje će u narednih nekoliko godina uložiti oko 1,5 milijardi eura. Većinu tog iznosa investirat će u Novom Sadu jer će uz proizvodnju elektromotora za upravljanje automobilima u njemu pokrenuti i proizvodnju pogonskih elektromotora za električne automobile, ali i izgraditi svoj znanstveno-razvojni centar.
Kako je proizvodnja u Nidecovim tvornicama robotizirana i automatizirana i većina zaposlenih bit će visokoobrazovani radnici. Zbog toga je Nidec već potpisao sporazum o suradnji sa Sveučilištem u Novom Sadu i njegovim Fakultetom za tehničke nauke. Novosadski tehnički fakultet uskoro će potpisati i sporazum sa Sveučilištem za napredne studije iz Kyota, u kojem je Nidec osnovan i u kojem je njegovo sjedište. Novosadsko sveučilište je prvo sveučilište izvan Japana s kojim je Nidec potpisao sporazum o suradnji, izjavio je Jun Seki i pojasnio da su to uradili jer namjeravaju u Novom Sadu razvijati nove tehnologije i zapošljavati uglavnom mlade visokoobrazovane kadrove. Nidec zasad planira da u novosadskom industrijskom parku zaposli najmanje tisuću radnika. Japanska kompanija inače posluje u 40 zemalja, ima 340 tvornica i zapošljava oko 120 tisuća radnika.
Nidecov industrijski park gradi se u blizini sličnog industrijskog parka njemačkog Continentala, koji je također uz svoje industrijske pogone u Novom Sadu otvorio i svoj istraživačko-razvojni centar. I njemački ZF, koji u industrijskim pogonima u Pančevu zapošljava oko 1.100 radnika, u Novom Sadu otvara svoj razvojno-istraživački centar u kojem će oko 150 inženjera razvijati "softverska i hardverska rešenja za pogon električnih vozila". Japanski Nidec, njemački Continental i ZF zasad su predvodnici autoindustrijskih giganata koji su u Srbiju počeli seliti svoju proizvodnju dijelova i opreme za električna vozila. Srbija je, dakle, uhvatila priključak na novi val investiranja u automobilsku industriju okrenutu proizvodnji hibridnih i električnih automobila. A taj val je tek počeo uzimati zamah i vrhunac će doseći do kraja ovog desetljeća.
Srpski mediji istovremeno prenose sljedeću Reutersovu vijest: "Švedski proizvođač baterija Nortvolt izgradiće sa portugalskom firmom Galp energija fabriku za preradu litijuma. Investicija je procenjena na oko 700 miliona evra i odgovor je na rast tražnje za litijum-jonskim baterijama za pogon električnih vozila. Zajedničko preduzeće Aurora (u vlasništvu 50/50 posto) upravljaće fabrikom koja će imati početni godišnji kapacitet proizvodnje do 35.000 tona litijum-hidroksida, ključnog materijala za proizvođače litijum-jonskih baterija, saopštila je danas švedska kompanija. Nortvolt, čiji je najveći akcionar Folksvagen, saopštio je da će fabrika u Portugalu biti najveća na evropskom kontinentu i da će početi komercijalni rad 2026. godine. Procenjuje se da će biti otvoreno 1.500 radnih mesta, a odluka o lokaciji fabrike i konačan iznos investicija još nisu precizirani."
U Srbiji se pak nakon masovne pobune i blokade prometnica, Vučićeva naprednjačka vlast silno trudi da sukobe s ulice vrati u institucionalne okvire. Prvo je udovoljila ključnim zahtjevima prosvjednika i povukla Zakon o eksproprijaciji i promijenila dio Zakona o referendumu, a početkom ovog tjedna Vučić je najavio da će "u skladu sa onim što sam rekao u Gornjim Nedeljicama, mislim da će sutra ili prekosutra skupština Grada Loznice doneti odluku o ukidanju prostornog plana koji je već donet tako da ćemo drugačije da razgovaramo sa Rio Tintom i svima drugima u budućnosti". Povlačenjem općinskog plana zapravo će se ukinuti odluka o gradnji odlagališta rudnog otpada u dolini rijeke Jadar, koje bi po tvrdnjama ekologa i znanstvenika uništilo regionalni eko sustav i zatrovalo regionalne rijeke, ali i Drinu i Savu u koje se ulijevaju.
Nakon povlačenja i korekcije zakona zbog kojih su se pobunili, pokretači i glavni organizatori demonstracija iz ekološke udruge Kreni-promeni odustali su od blokade prometnica i najavili da će borbu protiv rudarenja litija nastaviti zakonodavnim inicijativama i pravnim sredstvima u tijelima vlasti. Međutim, njihovi partneri i suorganizatori prosvjeda iz udruge Ekološki ustanak, koji su prije prosvjeda formirali zeleno-lijevu koaliciju s pokretom Ne davimo Beograd i strankom Zajedno za Srbiju i najavili izlazak na izbore, nastavili su s blokadom prometnica tražeći da se iz Srbije protjera rudarska kompanija Rio Tinto, ali i zakonom trajno zabrani otvaranje rudnika litija u Srbiji.
Dio opozicijskih stranaka požurio je podržati zahtjeve Ekološkog ustanka i njegovih koalicijskih partnera, iako su u javnosti sve glasniji oni koji upozoravaju da bi Srbiju moglo skupo koštati protjerivanje Ria Tinta pod pritiskom ulice, ali i da bi još pogubnije moglo biti odustajanje od eksploatacije litije prije nego što se izrade i propitaju studije o njezinom utjecaju na okoliš i procjeni omjer štete i koristi koje bi Srbija mogla imati od proizvodnje i prerade litija. Na upozorenja da je Rio Tinto do sada uložio oko 400 milijuna dolara od planiranih 2,5 milijarde dolara i da je to minimalni iznos koji bi mu Srbija morala nadoknaditi ako bi ga protjerala kao što traže prosvjednici, lider Narodne stranke Vuk Jeremić, primjerice, odgovara da će "odšteta koja će biti isplaćena Rio Tintu biti nadoknađena imovinom oduzetom od onih koji su pljačkali Srbiju", pa nastavlja populistički mudrovati: "Nelegalno stečena imovina biće oduzeta, ono što su pokrali i gurnuli u Beograd na vodi, jahte i džipove – sve će im to biti oduzeto, a Rio Tintu ćemo ako treba platiti da ode iz Srbije, jer se u Srbiji neće rovariti prljavim tehnologijama".
U toj sada već predizbornoj galami slabo se čuju poruke poput one koju je prije nekoliko dana komentator Danasa Aleksandar Milošević ispisao na početku svoje kolumne "Karneval u Rio Tintu", a koja glasi: "Ko je za Rio Tinto, taj je za Vučića, a ko je protiv Vučića taj nije ni za Rio Tinto. Tako stvari stoje danas, nedelju dana posle protesta koji su primorali predsednika Srbije, pomenutog Vučića, da bar privremeno odustane od izmena zakona o eksproprijaciji, koje su nekako u javnosti vezane za projekat Jadar, iako sa tim budućim rudnikom litijuma u stvarnosti nemaju previše veze. E pa takvo stanje, ma koliko mnogima bilo prijatno, lišeno je svake pameti. U takvom stanju bez pameti, bilo kakva smislena rasprava o Rio Tintu postala je nemoguća."
Milošević tu ne staje, nego nastavlja: "Tako je pitanje ekološke i ekonomske opravdanosti jednog od najvećih rudarskih poduhvata u Srbiji ispražnjeno od svog kompletnog sadržaja na čije je mesto, a pod istim nominalnim pitanjem, ubačen prost test koji nam otkriva je li ispitanik za ili protiv onog čoveka koji je sebe postavio kao meru svega u Srbiji, a mi ga svi u toj postavci zdušno podržali". Uzalud se, međutim, kolumnista Danasa trudi. Gomila na ulici koju podržava većina opozicijskih prvaka i dalje viče "Rio Tinto, marš iz Srbije", uvjerena da će protjerivanjem rudnika litija protjerati i Vučićeve naprednjake s vlasti. Litij je za njih postao tek skladište energije za smjenu vlasti, iako je već sada u Srbiju privukao neke od vodećih proizvođača dijelova i opreme za električne automobile jer logično procjenjuju da takva proizvodnja ima budućnost u zemlji koja ima ležišta rude dovoljna da se u njoj sljedećih 40 godina godišnje proizvede 100 tisuća litijskih baterija za električne automobile.
