Udruga Pravo na grad ponovo je zatražila od nadležnih tijela u Hrvatskoj da provedu mjere kojima bi se spriječile deložacije. Prije dva tjedna (17. ožujka) uputili su otvoreno pismo Vladi RH i jedinicama lokalne samouprave s četiri ključne hitne mjere za očuvanje sigurnosti doma. Do sada je ove zahtjeve svojim potpisima podržalo preko 1500 građana i građanki, brojne organizacije civilnog društva poput Centra za mirovne studije, Zelene akcije, Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju, Mreže mladih Hrvatske, Hrvatske mreže za beskućnike, kao i sindikati.
Budući da je jedna od osnovnih preporuka Stožera za civilnu zaštitu da koliko god možemo ostanemo doma, prvi i osnovni korak koji je potrebno učiniti je da se osigura sigurnost kuće ili stana kako bi provođenje mjera bilo uopće moguće za one koji ne žive u vlastitim nekretninama ili koji još uvijek te nekretnine otplaćuju putem stambenih kredita.
- Počinje novi mjesec i naplata najamnina, a u javnost sve više dopiru informacije o ljudima koje se izbacuje iz stanova jer nisu u mogućnosti pokriti stambene troškove zbog gubitka primanja. Stoga apeliramo na Vladu RH da hitno donese obvezujuću mjeru o obustavi svih deložacija u vrijeme trajanja opasnosti od pandemije bez obzira na stambeni status kućanstva i time zaštiti javno zdravlje i zdravlje ljudi koji su pod prijetnjom gubitka doma. Zahtijevamo da se omogući građanima prijava prijetnji deložacijama i da se one spriječe intervencijom policije - naglašava naglašava aktivistica Prava na grad Iva Marčetić.
- Pored zabrane deložacija potrebno je usvojiti mjere kojima se omogućuje oprost najamnine ili dijela najamnine za one koji su izgubili primanja, ali i sveobuhvatnu mjeru moratorija na plaćanje rate stambenih kredita za sve bez penala, i to bez obzira na povijest podmirivanja obaveza. Isto tako, iznova apeliramo da se nekretnine kojima upravljaju država i grad stave u službu zbrinjavanja onih koji su bez krova nad glavom, bez obzira jesu li svoje domove izgubili u posljednjih nekoliko tjedana otkako je počela kriza oko pandemije ili već duže vrijeme žive na ulici. Također, pozivamo i građanke i građane da potpisivanjem peticije podrže ove zahtjeve kako bismo zajednički izvršili još jači pritisak na nadležne institucije da omoguće sigurnost doma za vrijeme trajanja ove krize, naglašava Marčetić.
Pravo na grad pozdravlja napore Vlade o namjeri moratorija na rate kredita za stanove, rekla je Marčetić za Novosti. – Namjera je dobra, ali nam nisu jasni detalji kako će se te mjere odnositi na pojedince, kad će se to početi rješavati i hoće li i kako oni biti penalizirani. Za tu su se mjeru opredijelile mnoge evropske zemlje, a najnovije je vijest da se na to odlučila i Slovačka koja se po dosta parametara može uspoređivati s Hrvatskom. Oni su uveli moratorij na šest mjeseci. Osim toga, apeliramo na zabranu svih deložacija iz stanova i kuća bez obzira na status - da li su ljudi u svom stanu, da li za njega plaćaju kredit ili su u najmu i tražimo da u slučaju potrebe policija može spriječiti te deložacije.
Podsjetila je i na brojne prazne i neiskorištene smještajne kapacitete od hotela i hostela do stanova kojih je u vlasništvu grada Zagreba preko 560, prema podacima gradskog Ureda za imovinsko pravne poslove, ističući da ni gradske vlasti ne znaju u kakvom su stanju ti stanovi. - Država je u Zagrebu vlasnik 744 stana, pa pozdravljamo namjeru da ih se 30 stavi na raspolaganje, ali tražimo i da se procedura dobivanja smještaja bude kratka i bez mnogo administriranja - rekla je.
Poteze gradskih vlasti nakon potresa ocijenila je nepripremljenim i neodgovornim, ističući primjer Studentskog doma Cvjetno naselje. – Okrutno je što su iseljeni najslabiji, a to su studenti kojima je taj dom njihova kuća, da bi se tamo smjestili neki drugi. Dio soba je bio prazan, ali su iz doma iseljeni studenti, a njihove stvari su stavljane u vreće za smeće, da ne govorim o ugrožavanju prevencije zbog epidemije zbog brojnih kontakata. Sve to uz nekoliko tisuća praznih hotelskih soba u gradu - istakla je Iva Marčetić.
