Samo prošle godine svijet je ostao bez 42.000 kvadratnih kilometara šuma, odnosno pošumljenog područja veličine Nizozemske. Štoviše, 2020. je bila treća najgora godina od 2002. otkada se provode mjerenja, ističe britanski list Guardian prenoseći podatke Sveučilišta u Marylandu i organizacije Global Forest Watch. Naročito su devastirane tropske šume kao što su one u Amazoni, Kongu i jugoistočnoj Aziji. Riječ je o ekosustavima ključnim za regulaciju globalne klime. Organizacija World Resources Institute (WRI) ističe da je gubitak samo tih šuma – 4,2 milijuna hektara u 2020. – ekvivalentan godišnjim emisijama ugljičnog dioksida koje bi proizvelo 575 milijuna automobila.
Najpogođeniji je Brazil, gdje je uništeno 1,7 milijuna hektara šume, što predstavlja povećanje od 25 posto u odnosu na 2019. Požari su harali Amazonom unatoč vladinoj zabrani da se šume spaljuju, a u svrhu provedbe zabrane na terenu je čak raspoređena vojska. Iako je Brazil dugo bilježio napredak što se tiče smanjivanja destrukcije, tijekom vladavine Jaira Bolsonara došlo je do ogromnog povećanja deforestacije. Osim Amazone, znanstvenici su zabrinuti i za Pantanal, najveću svjetsku močvaru, također u Brazilu. Trećina je Pantanala 2020. zahvaćena požarima, a većina njih izazvana je kako bi se došlo do poljoprivrednog zemljišta.
Frances Seymour iz WRI-a ističe kako bi zemlje pogođene ekonomskom krizom uslijed pandemije koronavirusa mogle doći u napast da povećaju eksploataciju šuma u komercijalne svrhe, što se naročito odnosi na vlade suočene s dugovima. Šume nestaju i u razvijenijim zemljama – u Njemačkoj je tijekom 2020. nestalo tri puta više šumskih površina no 2018. Gubitak je uglavnom povezan sa štetom koju su prouzrokovali potkornjaci, no stabla su ranjivija upravo zbog globalnog zatopljenja. U Australiji se tijekom posljednje dvije godine gubitak šumskih površina povećao čak devet puta. Deforestacija se pak smanjuje u Indoneziji i Maleziji. Obje su zemlje pooštrile zakone, a Indonezija se prvi put ne nalazi među prve tri zemlje po gubitku šuma.
Bogate zemlje moraju pomoći siromašnijima kako bi se lakše nosile sa dramatičnim klimatskim promjenama, ističe Alok Sharma, predsjednik ovogodišnje konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama. "Najviše pate oni koji su klimatskoj krizi najmanje doprinijeli. To je ozbiljna nepravda. Razvijene zemlje imaju naročitu odgovornost da pomognu najranjivijim zajednicama. Vrijeme nam ističe", poručio je.
