Mrazovi, poplave, suše, požari i tuče rezultati su ekstremnih vremenskih (ne)prilika koje posljednjih godina uzrokuju elementarne nepogode i katastrofe, praćene enormnim štetama na poljoprivrednim kulturama. I tako skoro tokom cijele godine, od njihovog sijanja, pa do ubiranja plodova. Poljoprivrednicima ne preostaje ništa drugo nego da zbrajaju gubitke koje je teško podmiriti. Iako je prilikom proglašenja elementarne nepogode i obećane pomoći države zakonska procedura jasna, u praksi oštećenim poljoprivrednicima osim sanacije štete preostaje dugo čekanje. Prazne blagajne, i to na svim razinama – od državne, županijske, pa do lokalne – razlog su zbog kojeg ionako simbolične odštete najčešće kasne.

I dok se pojedini krajevi Hrvatske još uvijek oporavljaju od proljetnog mraza, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić poručio je da će isplate za štete, nastale uslijed nedavnog požara koji je zahvatio splitsko područje i u prah i pepeo pretvorio pogođene maslinike i vinograde, biti realizirane tek na proljeće, i to iz evropskih fondova.

‘Nema nikakve žurbe ni straha da će netko negdje zakasniti. Moraju se napraviti sve procjene na terenu, to će napraviti općinska i županijska povjerenstva koja će procijeniti štetu, a od oktobra ćemo skupljati prijave dok se svi papiri skupe i ništa neće koštati naše poljoprivrednike. Sredstva povlačimo iz europskog Programa ruralnog razvoja i nadoknađujemo štetu stopostotnom iznosu’, dao je slatkorječivo obećanje ministar Tolušić, a oštećeni poljoprivrednici gledaju kako će preživjeti ovu poslovnu godinu.

U momentu dok birokratski aparat određuje procjene i razmjere štete, pogođenim poljoprivrednim dobrima predstoji sanacija. A dok ne stigne obećana pomoć iz evropskih fondova, kao za jedinim izlazom iz teške situacije posegnut će se, baš kao i mnogo puta do sada, za novim poskupljenima. Naravno, na štetu građana. Nakon niza godina elementarnih nepogoda, ostaje samo nada da će nam makar ona naredna biti vremenski naklonjenija.