U Trupinjaku, mjesnom odboru u sastavu općine Krnjak, obilježena je 77. godišnjica formiranja Trupinjačkog kordunaškog partizanskog odreda. Palim borcima i civilnim žrtvama odana je počast minutom šutnje, a na prije par godina obnovljenu spomen-ploču položeni su vijenci i zapaljene svijeće. Riječ je o prvoj spomeni-ploči partizanima koju su u tom kraju obnovili općina Krnjak, Srpsko narodno vijeće i mještani toga kraja. Nedavno su, podsjećamo, obnovljene ploče u Dugom dolu i u Gornjem Skradu. Kako najavljuju u općini Krnjak, sljedeća spomen-ploča trebala bi biti obnovljena na Debeloj kosi gdje je formiran Prvi kordunaški partizanske odred na čelu sa komandantom Stankom Opačićem Ćanicom i političkim komesarom Vecom Holjevcem.

- Ova spomen-ploča, s imenima 38 poginulih boraca i nizom civilnih žrtava, velika je, prevelika da bi nam dozvolila pravo da odustanemo od obilježavanja ovog i svih drugih događaja iz naše bliske, ali i tako sjajne prošlosti, da bi nam dozvolila pravo na zaborav sve dok nas ima. Zato se okupljamo i okupljat ćemo se svake godine na ovom i svim drugim mjestima našeg kraja u spomen onima koji su položili svoje živote u borbi za slobodu i pravdu - kazao je Rade Grijaković, predsjednik krnjačkog udruženja antifašista.

- Dok god nas ima ne smijemo prestati ponavljati priču o ovim hrabrim ljudima, njihovoj žrtvi, jer to je jedini način da sto puta ponovljena laž, koju svakodnevno slušamo, ne postane istina - dodao je on.

Dejan Mihajlović, načelnik općine Krnjak, podsjetio da su se partizanski odredi formirali ubrzanim tempo zbog pritiska i represalija Nezavisne Države Hrvatske prema većinskom srpskom stanovništvu na Kordunu 1941. godine.

- Odmah po uspostavljanju NDH usvojeni su rasni zakoni kojima su Srbi, Romi i Jevreji označeni kao nepoželjni. Odmah su krenuli i masovni zločini. Podsjećam na zločin u Gudovcu pored Bjelovara počinjen 28. aprila 1941. godine, dakle samo 18 dana od uspostave NDH, gdje je zvjerski ubijeno preko 200 Srba, potom zločin počinjen 6. maja na Đurđevdan, kada je u Veljunu ubijeno. Sjetimo se i Ivanović jarka s 380 žrtava, glinske crkve s preko hiljadu ubijenih i Velike Kladuše s njih 4100. To je prisililo ljude da krenu u otpor kako bi pokušali sačuvati svoje živote i živote svojih porodica - kazao je načelnik Krnjaka.

Dejan Mihajlović se osvrnuo i na posljednje proustaške događaje u Hrvatskoj, ocijenivši ih antidemokratskim i antievropskim, kazavši da je tom prilikom hrvatsko antifašističko licemjerje dosegnulo neviđene anticivilizacijske granice.