Informacijsko-komunikacijskoj sektor (ICT) je kreativan, u krizi stabilan, prepun potencijala za rast i razvoj te dobro plaćen, no njime uvjerljivo vladaju muškarci – u njemu je samo 28 posto žena na vodećim pozicijama. Iako prihodi žena u tom sektoru nadmašuju hrvatski prosjek, one u prosjeku zarađuju oko 13 posto manje od muških kolega. Zanimljiv je i podatak kako će u tom sektoru do 2020. nedostajati 19.000 zaposlenika…
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić nedavno je iznijela podatke po kojima je danas u Hrvatskoj na području tehničkih znanosti 72, u računalstvu 15, a u inženjerstvu 19 posto žena. Podaci koje smo dobili od voditeljice Studentske službe FER-a pokazuju kako je 2013/2014. na prvu godinu diplomskog studija upisano 458 studenata (brucoša), od toga 94 studentice; iste akademske godini diplomski studij završilo je 444 studenta, od čega 91 žena.
Prema lanjskom istraživanju EU-a, kazala je pravobraniteljica, samo 29 posto žena ima diplomu PMF-a ili FER-a koja omogućuje rad u ICT sektoru, no svega četiri posto njih u njemu će se i zaposliti. Također, žene češće napuštaju taj sektor, pa je u njemu svega devet posto onih starijih od 45 godina. Da je trend obrnut, pokazuje istraživanje, europski BDP bi bio veći za devet milijardi eura godišnje, a i sam bi sektor bio profitabilniji.
Veći ulazak žena u ICT sektor značio bi vjerojatno i bolje plaćene poslove za žene, veću mogućnost napredovanja i izvora poslova, no to je pretpostavka. Voljela bih vidjeti rodno osjetljivu analizu ICT sektora u Hrvatskoj - ističe Anamarija Tkalčec
Zašto se odlučiti za karijeru u ICT sektoru pitali smo Anamariju Tkalčec, voditeljicu programa ‘Socijalna pravda i jednake mogućnosti’ udruge CESI.
- Mlade žene danas sve više razmišljaju o ICT sektoru kao izvoru kreativnog i dobro plaćenog posla. Međutim, i dalje se više mladih muškaraca odlučuje obrazovati u tom području, jer se ono još percipira kao muško, kao što se odgojno-obrazovna ili uslužna zanimanja percipiraju kao ženska. Uostalom, ICT sektor se neprestano mijenja, kao i zanimanja u njemu. Stereotipe o muškim/ženskim poslovima nasljeđujemo generacijama. Ministarstvo obrazovanja trebalo bi konkretno raditi na tome da se to promijeni. Čudna je društvena postavka birati zanimanje na temelju spola, to je kao da kažete da muškarci trebaju jesti ananas, a žene lubenicu. Podaci EU-a pokazuju da je od sedam milijuna zaposlenih u ICT sektoru samo 30 posto žena i da su one podzastupljene na svim pozicijama, posebno na onima odlučivanja. Veći ulazak žena u ICT sektor značio bi vjerojatno i bolje plaćene poslove za žene, veću mogućnost napredovanja i izvora poslova, no to je pretpostavka. Voljela bih vidjeti rodno osjetljivu analizu ICT sektora u Hrvatskoj - ističe Anamarija Tkalčec.
Ona smatra da se stereotipi mogu suzbijati i putem radionica u osnovnim i srednjim školama, medijskom promocijom tzv. netradicionalnih zanimanjima, ali i organiziranjem događanja poput Girl Geek Dinners, koje je još 2005. u Londonu pokrenula programerka i poduzetnica Sara Lemb kojoj je, čini se, dosadilo biti jedinom ženom na tehnološkim konferencijama i druženjima. Ta neformalna organizacija okuplja i promovira žene u svijetu tehnologije, a djeluje u 23 zemlje, među kojima je i Hrvatska.
Bojani Mandić, jednoj od osnivačica i organizatorica Girl Geek Dinners Hrvatska, ideja druženja na kojima djevojke i žene razmjenjuju svoja iskustva o tehnološkim ili poslovnim temama učinila se idealnom za razbijanje stereotipa o ICT-u kao tradicionalno muškom sektoru. Ona smatra kako svaki stručnjak ili stručnjakinja problemu pristupa na različite načine, svojim osobnim stilom i načinom razmišljanja, bez obzira na spol. Iz tog razloga mnoge informatičke tvrtke stavljaju naglasak na raznovrsnost timova. Taj trend potvrđuju i mnogobrojna istraživanja, pa i ono koje je provela konzultantska kuća Mekenzi, a koje pokazuje da tvrtke u kojima je više žena na vodećim položajima postižu bolje financijske rezultate, veću organizacijsku učinkovitost te bolje zadovoljstvo i zdravlje zaposlenih od onih u čijim upravama žena nema.
- Ako uspoređujemo ICT poslove s nekim drugim zanimanjima, ženama se tu pružaju velike mogućnosti. ICT sektor nudi velik broj radnih mjesta koja su u pravilu bolje plaćena i različite mogućnosti doškolovanja, u obliku onlajn tečajeva i pristupa predavanjima na svjetski poznatim sveučilištima. Zajednica koja podržava žene sve je jača i na različite im načine pruža potporu, razbijajući time predrasude - kaže Bojana Mandić.
S namjerom razbijanja predrasuda, pravobraniteljica Višnja Ljubičić razvija tzv. bazu poslovnih žena, koja će se oformiti u sklopu projekta ‘Uklanjanje staklenog labirinta: jednakost prilika u pristupu pozicijama ekonomskog odlučivanja u Hrvatskoj’.
- Baza će biti jedina takva u ovom dijelu regije, a Hrvatsku će pozicionirati na mapi najrazvijenijih zemalja, onih koje je već niz godina uspješno koriste pri odabiru kandidatkinja za neku od upravljačkih pozicija. Sama ideja, osmišljena po uzoru na svjetsku inicijativu koja okuplja sposobne i kvalificirane poslovne žene, jedna je od mjera koja može pomoći u privlačenju više žena u ICT sektor - smatra pravobraniteljica.
Prema ‘Fortjunovoj’ listi najmoćnijih žena u biznisu u 2014., 30 posto njih ima završen preddiplomski studij znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike, uključujući i onu na prvoj poziciji – Džini Rometi, izvršnu direktoricu IBM-a, koja je i prva žena na čelu te kompanije. Iza nje su izvršna direktorica Dženeral Motorsa Meri Bara, čelnica Hjuit-Pakarda Meg Vitmen, pa izvršna direktorica Jahua Marisa Mejer…
- Smatra se da je FER težak i da nije za djevojke. Moramo, naprosto, rušiti te predrasude i djevojkama koje se odlučuju za studij približiti našu struku. Razvojem tehnologije možemo realizirati svoju ideju, struka se promijenila - kaže profesorica Zavoda za primijenjeno računarstvo FER-a Mirta Baranović.
Kad svemu dodamo važnu činjenicu da većina studenata FER-a ne mora strahovati da će nakon diplome završiti na burzi, nije čudo da je taj fakultet prvi po poželjnosti za 37.000 ovogodišnjih maturanata; nadamo se da će na njemu od ove jeseni biti i mnogo novih brucošica.
