Sadašnje stanje sa pravima srpske zajednice u općini Krnjak nije u potpunosti riješeno i ne možemo u potpunosti biti zadovoljni, iako vlast u općini još od 2001. godine imaju opcije za koju glasa povratnička populacija. Još uvijek nije zaživjela potpuna ravnopravnost jezika i pisma na cijelom području iako za to imamo pravna uporišta. Nismo zadovoljni ni stambenim zbrinjavanjem povratnika jer se u objektima u vlasništvu APN-a zbrinjavaju porodice s drugih područja, a ne povratnici. Stambeni objekti se daruju po etničkom principu i protuzakonito se poklanja poljoprivredno zemljište - rekao je Ilija Matijević, predsjednik VSNM-a i zamjenik općinskog načelnika Krnjaka na obilježavanju Dana VSNM-a i Krsne slave Pokrova Presvete Bogorodice.

Međunacionalni odnosi su na zadovoljavajućem nivou, a bilo je nekih sitnijih tenzija uoči ovogodišnjih majskih lokalnih izbora, pa je tako iz općinske vijećnice za vrijeme jednog HDZ-ovog predizbornog skupa uklonjena zastava srpske zajednice koja tu redovno stoji uz državnu, općinsku, županijsku i zastavu EU-a.

U općini Krnjak živi oko 70 posto Srba i 30 posto Hrvata, a osnovnu školu pohađa 88 učenika od kojih je 33 ili 38 posto srpske nacionalnosti. Većina njih pohađa dodatnu nastavu srpskog jezika, kulture i vjeronauka. Iseljavanje i loša demografska situacija su i ovdje prisutni.

- Zahvaljujući stabilnom financiranju iz općinskog budžeta i pomoći SNV-a, naše Vijeće bez teškoća realizira planirane programe iz svog djelokruga pa je organiziran jedan humanitarni koncert na kojem je sakupljeno 34.200 kuna pomoći za dvoje oboljelih folkloraša, organizirana su tri izleta za učenike dodatne nastave, kupljene su nove knjige značajne za istoriju našeg kraja, obilježena je đačka slava Savindan - dodao je Matijević.

Istakao je da je daljnja borba na ostvarivanju odredbi Ustavnog zakona o pravima manjina i iz općinskog Statuta glavni zadatak u narednom razdoblju, jer u državnim poduzećima u Krnjaku nema zaposlenih Srba usprkos zakonskim odredbama i broju ljudi, a u osnovnu školu planira se uvesti i B model manjinskog obrazovanja, te će Vijeće izvršiti popis svih žrtava i šteta iz rata devedesetih.

- Manjinska vijeća su prva linija odbrane manjinskih prava. Pred kraj godine ćemo obilježiti 15 godina od usvajanja Ustavnog zakona. Nije bilo lako i trebalo se izboriti za naša prava, za naše zamjenike načelnika općina, gradonačelnike ili zamjenike župana. Danas to izgleda normalno, imati srpskog dožupana, ali se trebalo za to izboriti jer samo postojanje Ustavnog zakona nije garantiralo njegovu provedbu. Žele nas iščupati iz Sabora, umanjiti stečena prava, ukinuti financiranje pa se protiv svega toga moramo žestoko boriti -zaključio je saborski zastupnik SDSS-a Boris Milošević.

Ovom prigodom također su održani prigodni kulturno-umjetnički program tamošnjeg pododbora SKD Prosvjeta i učenika osnovne škole te narodni zbor.