U subotu je Split dobio novi mural posvećen Palmini Piplović, mladoj splitskoj komunistkinji, koja je zbog pomaganja partizanima obješena o stup električne rasvjete 10. listopada 1944. godine. Muralom autorice Andree Resner završen je tako drugi Mediteranski ženski festival u organizaciji udruge Domine. U Splitu, koji obiluje muralima branitelja i Torcide, ovo je druga takva posveta ženi i ženskoj povijesti grada. Prvi takav mural napravljen je prošle godine u sklopu istog festivala, prikazuje splitsku glumicu Zdravku Krstulović, a nalazi se u pothodniku kod Koteksa. Mural posvećen Palmini Piplović nalazi se pak u splitskom Varošu, nedaleko od kuće gdje se rodila.

Splitska heroina imala je 22 godine kada su je 7. listopada 1944. godine uhapsili Nijemci i odveli u zatvor na Gripama, kako piše u 'Ratnoj kronici Splita 1941-1945 – Heroji'. Tamo su je mučili toliko da je ostala bez noktiju, no nije odala svoje drugove. Prije rata uključila se u pokret otpora, kao i cijela njena obitelj. Palmina je bila veza za prelazak u partizane, a kobnog 7. listopada su je nacisti pratili i otkrili kad je jedan Nijemac dezertirao. Kako je ispričao njen nećak Radovan Piplović za Dalmatinski portal, prije nego što su je objesili majci je rekla da joj uredi kosu. Ona joj je napravila pletenice koje i danas čuva njena obitelj.

Po Palmini Piplović se do 1990. godine zvao dječji vrtić na Marjanu, za čiju je izgradnju zemljište poklonila njena obitelj. U preimenovanjima ulica, vrtića, škola i drugih ustanova, koja su uslijedila devedesetih, vrtić Palmine Piplović postao je Tamarin, a pokušaji da mu se vrati staro ime nisu naišli na odobrenje lokalnih vlasti.

Prvotna ideja, kako nam je ispričala Mirjana Kučer iz udruge Domine, bila je da mural bude upravo na vrtiću.

- Nitko iz grada nije odgovorio na naš prijedlog, a nitko iz gradske vlasti nije se pojavio na otvaranju ovog murala koji je napravljen na jednoj privatnoj kući u Varošu. Dozvole su nam dale njene vlasnice, sestre Jelena i Ives Cikatić. Nikog iz lokalne strukture vlasti nije briga za Palminu Piplović jer ne misle da će im to donijeti političke poene - rekla nam je Kučer, dodajući kako i njihova inicijativa da se nekoliko ulica imenuje po značajnim ženama grada, među njima i Palmine Piplović, nije naišla na odobravanje.

Kučer je podsjetila kako su potomci obitelji Piplović još uvijek živi te da ni prema njima nema nikakvog respekta.

- Sramota je da Grad nije u stanju barem ponovo vratiti ime vrtiću pogotovo ako znamo da je obitelj Palmine Piplović dala zemljište za njegovu gradnju - rekla je Kučer i dodala da je na otvaranju murala bilo jako puno građana.