Polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća, minutom šutnje i prigodnim govorima u Jastrebarskom je obilježena 77. godišnjica oslobođenja djece iz tamošnjeg ustaškog koncentracijskog logora. U ratom zahvaćenoj Evropi, bio je to jedini konclogor isključivo namijenjen djeci do 14 godina starosti.

Za razliku od prethodne dvije godine, ovaj put nije bilo provokacija Hrvatskog žrtvoslovnog društva, koji su bili predvođeni katoličkim biskupom u penziji Milom Bogovićem. No opet nije bilo niti nikoga od službenih predstavnika lokalnih vlasti, predvođenih SDP-ovim gradonačelnikom Zvonimirom Novoselom, koji smatra da je u Jaski bio ‘dječji dom za nezbrinutu djecu’, a ne logor. Na ovogodišnjem obilježavanju bio je popriličan broj predstavnika medija što je možda uticalo da desničari ne provociraju.

O akciji oslobađanja djece govorio je predstavnik Osme kordunaške udarne divizije Mile Knežević, dok je susrete s partizanima nakon oslobođenja opisao preživjeli logoraš Mihajlo Veljić. Ivan Fumić je govorio o odnosu današnjih vlasti u Hrvatskoj prema antifašizmu nazvavši ga trajnom sramotom. Osvrnuo se i na nedavne napade na pripadnice srpske zajednice. Djecu je iz logora oslobodila Četvrta kordunaška narodno-oslobodilačka udarna brigada pod komandom narodnog heroja i generala Nikole Vidovića.

- Ovo je mjesto boli zbog smrti nevine djece čiju patnju mi danas ne možemo ni zamisliti - kazao je između ostalog Petar Rajić, funkcioner zagrebačkih i županijskih antifašista. Po uzoru, dodao je Rajić, na okupatore, ustaški režim je planirao istrebljenje Srba, Roma, Židova i nepoćudnih Hrvata te je donio rasne zakone, propise i uredbe.

- Tako je 12. jula 1941. osnovan dječji logor u Jastrebarskom. Bio je na tri lokacije, u barakama i konjušnicama talijanske vojske, u dvorcu grofa Erdedyja i u Franjevačkom samostanu. Logoraši su bila djeca od jedne do 14 godina starosti. Zapovjednica logora bila je časna sestra Berta Pulherija, inače rodbinski povezana s Antom Pavelićem. Prvi transport s oko 650 djece stigao je iz logora Stara Gradiška 12. jula 1941.. Potom ih stiže još 770, pa iz Jablanca 850, 800 iz logora Mlaka u Jasenovcu te 14. avgusta 1941. stiže još 150 djece iz Gornje Reke. Više od pedesetoro djece je umrlo tokom transporta u stočnim vagonima te je u logoru, u groznim uvjetima bilo smješteno 3.166 djece - rekao je Rajić.

Većina djece je bila neishranjena i bolesna, preko 400 ih je bolovalo od dizenterije, 300 od ospica, a preko 400 od tifusa, zaušnjaka, skorbuta i gnojnih infekcija. U par mjeseci 1942. je umrlo ili ubijeno oko 450 djece ili njih desetero dnevno. Mjesni grobar Franjo Ilovar vodio je preciznu evidenciju o sahranama o čemu je svjedočio nakon rata. U spašavanju iz logora značajnu ulogu je odigrala humanitarka Diana Budisavljević.

Glavni zadatak brigade Nikole Vidovića je bio prijelaz iz Pokuplja na Žumberak i to kroz Jasku pa je oslobođenje djece bilo uzgredni učinak. Njih 737 su poveli sa sobom dok su ostala zbog lošeg zdravstvenog stanja podijeljena po obiteljima ili su bila vraćena u logor.