Predstavnici Srpskog narodnog vijeća (SNV) i inicijative mladih za ljudska prava iz Hrvatske i Srbije položili su cvijeće kod spomen-ploče na križanju zagrebačkih ulica Draškovićeve i Stare Vlaške, posvećene ubijenim civilima tokom raketiranja Zagreba 2. i 3. svibnja 1995. godine.

Napad u kojem je ubijeno sedam, a ranjeno najmanje 200 civila, naredio je Milan Martić, predsjednik tzv. Republike Srpske Krajine, kao odmazdu za akciju Bljesak pokrenutu 1. svibnja.

Istog dana komemorirana su 22 civila srpske nacionalnosti koje su pripadnici Hrvatske vojske ubili u selu Medari kod Okučana, prvoga dana operacije Bljesak. Ubojice civila, među kojima su bili sedmogodišnja i osmogodišnja djevojčica te 11-godišnji dječak, kao i drugi počinitelji zločina nad srpskim civilima u ovoj operaciji, nikada nisu procesuirani.

Aneta Vladimirov, voditeljica Odjela za kulturu SNV-a, rekla je da je 2. maj 1995. godine datum koji do danas nosi teret koji je dobrim dijelom nesuočen te nedovoljno politički i društveno artikuliran.

- Istoga dana obilježavamo žrtve Bljeska i raketiranja Zagreba. U oba slučaja radi se o teškim ratnim zločinima koji su za posljedicu imali zaborav i nemogućnost da se razgovara o uzrocima takvog ponašanja i o društveno-političkom kontekstu u kojem je moguće poubijati djecu i nasumično gađati grad koji vrvi od ljudi te pobiti nedužne civile. Očito je da o ovom kontekstu do dana današnjeg ne znamo dovoljno i da se sjećanje na devedesete kreće između proslave, koja za cilj ima daljnju indoktrinaciju, a ne izgradnju mira. Ne radi se samo u odsustvu rata, nego o učenju o miru i zalaganju za mir, a s druge strane o tišini nad onim žrtvama kojih se zapravo nitko do danas nije u stanju sjećati. Ili se ne želi sjećati - rekla je Vladimirov za Novosti.

Senna Šimek iz Inicijative mladih za ljudska prava iz Hrvatske, koja je u centru Zagreba odala počast žrtvama raketiranja, s kolegama iz istoimene srpske organizacije, kaže da se oni zadnjih nekoliko godina zalažu da se 2. maja proglasi spomendanom na sve civilne žrtve rata od 1991. do 1995. godine.

- Prvi razlog je operacija Bljesak, u kojoj su stradali civili srpske nacionalnosti, a drugi razlog je raketiranje Zagreba u kojem su također stradali civili. Ideja je da pokažemo da je jedini put u budućnost inkluzivno sjećanje. Ne radi se ovdje o izjednačavanju strana, nego je riječ o nepostojanju razlike između jednih i drugih civilnih žrtava, pogotovo kad se uzme u obzir da su to sve bili građani Republike Hrvatske. Mislim da je baš zbog toga važno da u Hrvatskoj postoji takav spomendan i prigodno mjesto obilježavanja - rekla je Šimek u izjavi za Novosti, podsjetivši da u Podgorici postoji spomenik svim civilnim žrtvama rata, a u Hrvatskoj toga, po njenom saznanju, nema.

- Pristup u kojem se komemoriraju i pamte samo žrtve vlastitog naroda na bilo kojoj strani dugoročno će samo dodatno povećavati jaz i poticati nacionalizam jedne, druge ili treće strane – zaključila je.

Tekst s komemoracije iz Medara možete pročitati ovdje, a iz Okučana ovdje.