Kakvo je stanje u izdavačkom poduzeću kojem ste na čelu?
Na čelu izdavačkog poduzeća koje djeluje u okviru SKD-a Prosvjete sam godinu dana: u skladu sa zbivanjima u Hrvatskoj, pokušavamo držati glavu iznad vode i to nam, nasreću, uspijeva. Restrukturirali smo dio poslovanja i pokazatelji za sljedeću godinu su pozitivni. Siguran sam da će se taj trend nastaviti. Iako se ne bavimo samo izdavaštvom nego i maloprodajom, koja nam je značajan segment poslovanja, za našu je zajednicu posebno značajno što izdajemo udžbenike za učenike koji pohađaju nastavu po modelima A i C: u to smo uložili najveći trud i angažman, jer su udžbenici na srpskom jeziku i pismu iznimno važni za očuvanje našega kulturnoga i historijskoga identiteta. Na zagrebačkom području imamo četiri maloprodajna objekta s ukupno 21 zaposlenim, s time da je najveća poslovnica, ona u Ilici, zatvorena pet mjeseci radi rekonstrukcije zgrade u kojoj je smještena, no uskoro će se opet otvoriti. Sljedeće godine obilježavamo 70 godina od osnivanja, što je značajan jubilej i za mnogo veće firme.
U kojoj ste se mjeri prisiljeni prilagođavati trendu po kojem se u knjižarama prodaje sve prije knjiga?
Osnovani smo kao izdavačko poduzeće i to je bio naš primarni cilj. No vrijeme se promijenilo: danas knjiga više nije roba koja se prodaje, ljudi sve manje čitaju, a tu su i tehnologije koje čitanje knjiga čine dostupnijim. Knjiga je danas uglavnom dar, njezina je cijena uslijed slabe prodaje i malih tiraža enormna, od autorskih prava do štampanja, pa je sve manje onih koji se odlučuju ući u knjižaru i kupiti knjigu za sebe. Za razliku od samog SKD-a Prosvjeta, koje uglavnom izdaje knjige koje se odnose na srpsku zajednicu, a za što dobiva novac od Ministarstva kulture i Savjeta za nacionalne manjine, mi smo se okrenuli komercijalnom dijelu te smo ove godine objavili tri takva naslova. Time nismo zadovoljni, ali i mnogo ozbiljnija poduzeća kojima je komercijalno izdavaštvo primarna djelatnost ne mogu se pohvaliti puno većim brojem. I Interliber se manje-više svodi na rasprodaju prijašnjih izdanja, štampanih radi smanjivanja troškova u više primjeraka, kako ne bi godinama stajala u skladištu.
Raduje me najava nove Vlade da neće podizati PDV na knjige, što bi moglo omogućiti objavljivanje više naslova. Pripremili smo tri knjige koje bi trebale izaći u početku sljedeće godine, a nadam se da ćemo na naredni Interliber doći s barem pet novih naslova.
Koji se najveći problemi vezani uz vašu udžbeničku djelatnost?
Mi jedini u Hrvatskoj vodimo cijeli taj postupak, od naručivanja udžbenika uz pomoć Odbora za obrazovanje, kulturu i sport ZVO-a do distribucije učenicima. Svakog učenika na početku školske godine na klupi dočekaju naručeni udžbenici. Mogli bismo odraditi i puno više, ali nas u tome treba financijski podržati Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta; nažalost, radi situacije s prethodnom Vladom, ove godine nismo izdali nijedan novi udžbenik. Planirali smo izdati udžbenik za pravoslavni vjeronauk koji u Hrvatskoj još ne postoji, pa se uvozi iz Srbije, ali ne u dovoljnom broju primjeraka. Pored toga, problem je što taj udžbenik nije napravljen po ovdašnjim nastavnim programima i planovima - ondje se naime pravoslavni vjeronauk uči jedan, a ovdje dva školska sata tjedno. Stoga smo se bili obratili Ministarstvu, koje je naš udžbenik za vjeronauk uvrstilo u plan, ali to nije realizirano radi opće situacije. Problem su i udžbenici za nastavu po modelu C, koja se odvija po nastavnom planu iz 1996. godine. Zadnji udžbenik objavljen je 1998. godine i to na latinici, sa zastarjelim podacima. No mi smo spremni i odmah možemo krenuti u realizaciju novog udžbenika, pod uvjetom, dakako, da taj problem prepozna i nova ministrica kulture. Očekivali smo se da će kurikularna reforma, koja je sada zaustavljena, u cjelini riješiti i probleme manjinskog obrazovanja. Nadam se ipak da će nadležni prepoznati koliko je reforma potrebna ne samo pripadnicima srpske zajednice nego i ukupnom obrazovnom sustavu, koji sada nije dovoljno usmjeren na tržište rada i potrebna zanimanja.
