Skoro pa jednoglasna odluka Gradske skupštine u Subotici da bunjevački jezik postane jedan od četiri službena jezika u ovom gradu, iako je Bunjevaca manje od zakonom propisanih 15 posto, izazvala je nove hrvatsko-srpske sporove.
Odluka skupštine za koju je glasalo 58, a protiv samo dva vijećnika, izazvala je žučne reakcije Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) i Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV). Predsjednik DSHV Tomislav Žigmanov ocijenio je da su inicijativa i prijedlog Bunjevačkog narodnog vijeća i gradonačelnika Subotice Stevana Bakića nezakoniti, da njima krše lingvističke norme jer ne postoji bunjevački jezik kao zaseban, ali i međudržavne sporazume Srbije i Hrvatske. Predsjednica HNV-a Jasna Vojnić uputila je službeni zahtjev predsjedniku Aleksandru Vučiću, ali i nekim lokalnim samoupravama, u kojem traži uvođenje hrvatskog jezika u službenu upotrebu.
"Ohrabrena primjenom načela pozitivne diskriminacije kod izglasavanja izmjena na posljednjoj sjednici Skupštine Grada Subotice koje će jednoj manjinskoj zajednici omogućiti presedan službene uporabe jezika kada to zakon izrijekom ne traži, hrvatska zajednica pozdravlja buduće inicijative predstavnika vlasti u ostvarenju istih prava u mjestima u kojima u sličnom ili većem postotku žive Hrvati; Gradu Somboru (8,39 posto), u općinama Apatin (10,42 posto) i Bač (8,39 posto), kao i za područje cijele AP Vojvodine. Ovakav presedan primjene pozitivne diskriminacije predstavlja korak naprijed prema novoj svijesti u kojoj niži postotci više nisu razlog zanemarivanja, već mjesto dokazivanja zrelosti društva", naglasila je Vojnić. Iako je ovakva reakcija bila konstruktivna, rezultirala je brojnim psovkama i prijetnjama upućenim hrvatskim predstavnicima i institucijama na službene adrese ili lične profile.
Osim hrvatskih institucija u Srbiji, uključujući i 11 hrvatskih kulturnih organizacija iz Subotice, oglasili su se također Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, ali i Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova RH koje je srpskim kolegama poslalo dvije note. U prvoj se ističe da "bunjevački govor nije jezik, jer pripada novoštokavskom ikavskom dijalektu, jedan je od dijalekata hrvatskog jezika". Također se navodi da pokretanje inicijativa kao u Subotici ne bi "pridonosilo daljnjem unaprjeđenju i jačanju bilateralnih odnosa između dviju država, a to nije niti u skladu niti u duhu standarda EU-a niti dobrosusjedskih odnosa".
Nova nota upućena je u Beograd nakon prijetnji liderima Hrvata u Srbiji. U njoj se tražilo otkrivanje i procesuiranje počinilaca i ona je naišla na plodno tlo. Uhapšen je 40-godišnji Subotičanin K. T. zbog sumnje da je prijetio predsjednici HNV-a, a kako se pokazalo, dotični je hrvatske nacionalnosti, što, kako bi rekao Đorđe Balašević, "celoj priči daje čudan ton".
Oglasio se i predsjednik Vučić, ističući da je vidio prijetnje upućene Žigmanovu, ali da ne razumije službenu protestnu notu tim povodom. "Razumijem različita viđenja i da treba razgovarati oko bunjevačkog jezika, ali ne razumijem protestnu notu zbog prijetnji na društvenim mrežama", rekao je Vučić u intervjuu za televiziju Pink, uz ocjenu da "nekima odgovara podizanje tenzija" i da se Zagreb "nije ni raspitao da li je pokrenuta istraga pre slanja note". "Naše je da učinimo sve da se Hrvati u Srbiji osjećaju dobro, da pomognemo kako možemo i osudimo svaku pretnju", rekao je Vučić.
Žigmanov je pohvalio srpsku policiju zbog otkrivanja pošiljaoca prijetnji koje nisu zabilježene zadnjih desetak godina, prozvao državne institucije u Srbiji što nisu osudile te prijetnje i negirao optužbe da vodi lični rat s političkim procesima u pokrajini.
