U Gradskom muzeju Sisak otvorena je jedinstvena izložba "Sisački mirovnjaci, sudionici mirovne misije UNEF 1956.-1967.", prva izložba ikad postavljena na ovu temu u Hrvatskoj. Mirovna misija United Nations Emergency Force (UNEF) trajala je nešto više od desetljeća na Sinajskom poluotoku i pojasu Gaze, a osmišljena je kao odgovor organizacije Ujedinjenih naroda na Suesku krizu 1956. godine.
Izložba se bavi prvom modernom mirovnom misijom UN-a i njenim sudionicima s područja grada Siska i okolice. Autor izložbe je mr.sc. Predrag Jelić, kustos Kulturno-povijesnog odjela Gradskog muzeja Sisak.
- Ideja za izložbu nastala je slučajno. Još u vrijeme kad sam radio na jednom UN-ovom projektu dobio sam pristup foto-arhivu Ujedinjenih naroda u New Yorku te tamo pronašao fantastične fotografije mirovne misije UNEF-a. Iako sam za tu mirovnu misiju znao i ranije, te fotografije su me ponukale da idem malo više "kopati" o svemu tome. I onda je krenulo istraživanje čitave operacije, a kad sam počeo raditi u Gradskom muzeju u Sisku krenula je ideja da lokaliziramo cijelu priču, da nađemo sudionike misije sa sisačkog područja. Neke od njih sam sasvim nenadano našao preko poznanika iz vojske, jedan od njih je rekao da mu je otac bio na Sinaju, i tako je sve krenulo, opisao je Jelić početak svog "lova" na sisačke mirovnjake.
Predrag Jelić, kustos Gradskog muzeja Sisak (Foto: Mirna Jasić Gašić)
Bilo je potrebno pronaći sudionike mirovne misije UNEF-a iz Siska i okolice te kroz razgovore s njima prikupiti što je moguće više informacija "iz prve ruke" o životnim i radnim uvjetima tokom njihovog boravka na Sinaju.
Jelić je naišao i na neke sugrađane koji nisu bili spremni da podijele svoja iskustva. No o svojim iskustvima koja su doživjeli na mirovnoj misiji UNEF-a rado su govorili – Josip Čihor, Boško Jasić, Ivan Rožić, Vlado Vladić i Josip Rešetar dok su o, nažalost, preminulim mirovnjacima Simi Kukiću i Vladimiru Posavcu govorili članovi njihovih obitelji.
- Petorica sudionika prve mirovne misije ispričala su svoje dojmove iz različitih perioda, jer svako od njih je bio u nekom drugom kontingentu, što je veoma interesantno. Tako da su pokrili jedan široki dijapazon tog vremenskog perioda odnosno od Drugog do Trećeg arapsko-izraelskog rata, rekao je Jelić.
Detalj s izložbe (Foto: Mirna Jasić Gašić)
Tokom deset i pol godina u mirovnoj misiji UNEF-a sudjelovalo je ukupno 14.265 vojnika i oficira JNA iz cijele Jugoslavije kroz 22 kontingenta (smjene). Prema grubim procjenama, iz Hrvatske ih je bilo oko 4500. Odred JNA na Sinaju, poznat i kao Odred mira, bio je vojna jedinica posebno formirana za sudjelovanje u misiji UNEF-a za očuvanje mira na Bliskom istoku.
Jelić navodi kako su "Sisački mirovnjaci" vrlo specifična izložba na području Hrvatske, jer "tematski izložba obrađuje bivšu Jugoslaviju i JNA koja nije popularna i mirovnu misiju o kojoj se više ne priča".
- Plavi šljemovi ili plave kacige prepoznatljive plave boje uvedeni su upravo tokom te prve mirovne misije. Tada su prvi put upotrijebljene plave beretke kao znak prepoznavanja, no nije ih bilo dovoljno, jer se sve odvijalo gotovo filmskom brzinom, pa su 1956. godine ofarbali unutrašnje uloške američkih šljemova, kojih je tada bilo u izobilju. Te su uloške ofarbali u plavu boju s bijelim UN natpisom i naljepnicom s grbom UN-a i to se do dana današnjeg nije promijenilo, naveo je Jelić koji planira izdati i knjigu o mirovnoj misiji UNEF-a čijoj se realizaciji nada kroz idućih godinu-dvije.
Uz postojeće sudionike predstavljene na izložbi, u knjizi će se naći i neki sudionici mirovne misije UNEF-a izvan Sisačko-moslavačke županije, a bit će prikazan i geopolitički i vojni kontekst mirovne misije uz korelaciju s modernim političkim zbivanjima na turbulentnom području Bliskog istoka.
Jedan od eksponata izložbe (Foto: Mirna Jasić Gašić)
Da je šest mjeseci u mirovnoj misiji na Sinaju veliko životno iskustvo, potvrdio nam je Vlado Vladić koji je na taj šestomjesečni zadatak krenuo s redovnog vojnog roka koji je služio u Beogradu 1959. godine.
- Bio je to moj prvi izlazak iz države i prva vožnja avionom. Bio mi je to nezaboravni dio života, pa sam kasnije imao želju da me ponovno pozovu u mirovnu misiju. Radio sam na Sinaju u akumulatorskoj stanici te vozio terence i kamione. Uz sve te doživljaje imali smo i materijalnu korist. Mjesečna plaća nam je bila 17 egipatskih funti, dok su na primjer Indijci dobivali 7-8 funti, pa mogu reći da smo mi bili relativno dobro plaćeni. Tako da sam osim neprocjenjivih sjećanja sa Sinaja donio dvije glave za šivaće mašine, dvije bale kvalitetnog egipatskog pamuka i fotografski aparat Agfa, rekao je Vlado Vladić.
U baznom kampu pokraj El Arisha, poznatom kao Mala Jugoslavija, gdje je bila smještena komanda Odreda JNA, bio je i Siščanin Boško Jasić, koji je kao apsolvent Filološkog fakulteta u Beogradu, na Sinaj krenuo 1963. godine s aerodroma u Surčinu. U činu poručnika i u svojstvu prevodioca na engleski jezik, bio je dodijeljen pukovniku Zdravku Tajeviću, komandantu 14. smjene Odreda JNA.
- Period života proveden u Mirovnoj misiji na Sinaju bio je prekrasan - uživao sam u tome čitavo to vrijeme sve do dana današnjeg, znači svih zadnjih 60 godina! – istakao je Jasić, koji je od UNEF-a dobio medalju In The Service Of Peace – u službi mira. Iako je obavljao poslove prevođenja u komandi odreda i po terenu, u dane odmora proputovao je Egipat, Siriju i Libanon. Boško Jasić radni vijek proveo je kao novinar, urednik i direktor sisačkog tjednika "Jedinstvo", a novinarstvom se bavio i za vrijeme mirovne misije na Sinaju, gdje je pisao za tamošnji list "Sand dune".
Brod Jugoslavija prilikom odlaska iz Aleksandrije (Foto: Boško Jasić)
Brodom "Jugoslavija" najčešće su se prevozile snage JNA do Aleksandrije ili Port Saida te nazad za Jugoslaviju, među njima je bio i vojnik Josip Rešetar koji je vojni rok služio u Mostaru, a na Sinaj je krenuo u prosincu 1964. godine, a vratio se u lipnju 1965.
- Nakon priprema u Beogradu i zdravstvenih pregleda u Splitu, otišli smo nazad u Beograd i od tamo pošli prema Sinaju. Prvo kad smo došli tamo strogo nam je naređeno da slučajno nitko ne opali metak, jer bi to povuklo Jugoslaviju u ratno stanje. Nas je to začudilo, jer nismo mislili da bi nam itko išta učinio. U svakom slučaju, to je bilo lijepo životno iskustvo, kako bih inače ikada i otišao tamo. U dane odmora iz El Arisha smo odlazili na izlete u Kairo, Gizu i brodom po Nilu. Kad sad gledam na sve to, bilo je i dosta naporno no mladost ne zna što je teško. Iako je sve to bilo i interesantno, ipak smo bili daleko od kuće. Bili smo mladi i prijetilo je ratno stanje, pa su roditelji tugovali za nama i brinuli se. Nasreću, sve je završilo bez problema. Najteži mi je bio povratak brodom zbog nemirnog Sredozemnog mora i ogromnih valova koji su se razlijevali preko cijele palube, kao i morske bolesti koja je mučila mnoge vojnike, prisjetio se Josip Rešetar.
Izložba o sisačkim mirovnjacima na Sinaju otvorena je u Gradskom muzeju Sisak do kraja ožujka. Okosnicu ovog muzejskog postava čine mnoge privatne fotografije sudionika i njihovi osobni predmeti, a dio njih možete pogledati u galeriji klikom na naslovnu fotografiju ovog teksta.
