U Novinarskom domu u Zagrebu 25. novembra održana je sjednica Savjeta za nacionalne manjine RH čiji su članovi usvojili više informacija i odluka vezanih uz nedavno provedene dopunske lokalne izbore za pripadnike nacionalnih manjina, potrebu educiranja članova manjinskih vijeća, te predstojeću 20-godišnjicu stupanja na snagu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

- Neki se pitaju koliko je važna informacija o nedavno provedenim lokalnim izborima za članove predstavničkih tijela općina, gradova i županija iz redova nacionalnih manjina te Hrvata ako oni negdje predstavljaju manjinu, ali po našoj ocjeni je to viša nego važna stvar. Ti su izbori u javnosti zanemareni kao vijest, a kad se izvještavalo, govorilo se o neuspješnim izborima zbog male izlaznosti. Ovi su izbori bili važni jer se nakon usvojenog amandmana koji su inicirali manjinski zastupnici i Savjet prvi put manjinski vijećnici u cilju omogućavanja ravnopravne zastupljenosti direktno biraju, što im daje legitimitet. Direktnim izborima stvara se demokratski okvir koji je veoma bitan i na korist svima, a na lokalnom nivou i jedan vijećnik mnogo znači jer može utjecati na stvaranje većine u vijeću ili skupštini jedinice lokalne samouprave. Osim toga, nije točno ni da su izbori u Zagrebu propali, iako je izlaznost bila mala, ali se izostavilo reći da je izlaznost u preko 60 posto jedinica lokalne samouprave bila veća nego na nekim drugim lokalnim izborima, pa je tako u Vrsaru prešla 70 posto, a u mnogim je mjestima prelazila 50 ili 60 posto o čemu se nije informiralo - rekao je predsjednik Savjeta Aleksandar Tolnauer i istaknuo potrebu da se javnost upozna i s tim aspektom izbora.

Članovi Savjeta usvojili su odluku o provođenju edukativnih seminara za unapređenje rada i uloge vijeća i predstavnika nacionalnih manjina.

- Analizom na terenu detektirali smo da ni skoro 20 godina od postojanja vijeća nacionalnih manjina, u nekim vijećima i jedinicama lokalne samouprave (JLS) nije jasna njihova uloga. Manjinska vijeća, bez obzira na savjetodavne ovlasti koje imaju, imaju i svoje dužnosti i svoju težinu i na tome treba raditi. Brojni članovi vijeća ne znaju svoju ulogu, ali to ne znaju ni u nekim općinama ili gradovima. Manjinska vijeća ne predstavljaju političku opciju, iako se političke stranke pokušavaju miješati u rad vijeća, što znači da manjinski vijećnici ne provode politiku stranke nego brane interese svojih nacionalnih manjina. Organizirali smo radionice u kojima članove manjinskih vijeća i manjinske predstavnike stavljamo u uloge lokalnih vlasti i obrnuto, pa se ljudi se užive u te nove uloge. Cilj toga je da se shvati potreba suradnje manjinskih vijeća i lokalnih vlasti preko partnerstva, međusobnog pregovaranja i pitanja predstavljanja, ali i da se polaznici upoznaju s normativnim pravima i načinima njihovih ostvarenja, što ne koristi ni 20 posto manjinskih vijeća i predstavnika, a tokom 2022. planiramo više takvih radionica po županijama - rekao je Tolnauer.

Članovi Savjeta usvojili su i odluku da se u suradnji s Vladom RH formira radna grupa koja bi definirala kako će se i na koji način 2022. obilježiti ta godišnjica. Upoznati su i s prijedlogom povećanja od pet posto sredstava iz proračuna za nacionalne manjine u narednoj godini u odnosu na ovu, o čemu će se raspravljati u Saboru. Osim toga, 25. novembra kreće javni poziv udrugama i ustanovama nacionalnih manjina za programe kulturne autonomije koje će u narednih mjesec dana predložiti svoje programe iz domena izdavaštva, informiranja, kulturnog amaterizma i manifestacija. S obzirom na katastrofalnu zastupljenost nacionalnih manjina na programima HRT-a, usvojen je i prijedlog o formiranju delegacije u kojoj bi bili članovi Savjeta i manjinski zastupnici i koja bi razgovarala s novim ravnateljem HRT-a Robertom Švebom.

Na početku sjednice minutom šutnje odana je počast nedavno preminulom Nikoli Maku, dugogodišnjem potpredsjedniku Savjeta za nacionalne manjine iz redova njemačke nacionalne manjine. Mak, koji je umro dva dana prije svog 84. rođendana, bio je aktivan u njemačkim udruženjima - Zemaljskoj udruzi Podunavskih Švaba u Hrvatskoj i Svjetskom savezu Podunavskih Švaba, a bio je i na čelu županijskog Vijeća njemačke nacionalne manjine Osječko-baranjske županije. Svoj životni i profesionalni vijek posvetio je gradu Osijeku, vodeći brojne kulturne ustanove i pokrećući brojne kulturne manifestacije i festivale. Od 2003. do 2007. godine bio je zastupnik u Hrvatskom saboru kao predstavnik 12 nacionalnih manjina.