Organizacije i ustanove nacionalnih manjina bile su suzdržanije u prijedlozima za ostvarivanje programa kulturne autonomije za 2020. godinu, ali su zato prijedlozi aktivnosti sadržajniji nego prošlih godina, rečeno je na sjednici Savjeta za nacionalne manjine RH, održanoj 13. februara u Zagrebu.

Na javni poziv za raspodjelu sredstava javilo se 230 udruga s preko 900 organizacijskih jedinica koje su zatražile 55,7 milijuna kuna, dok Savjet raspolaže s 42 milijuna. Ohrabrujuće je što su zahtjevi u odnosu na ranije godine puno realniji, rekao je predsjednik Savjeta Aleksandar Tolnauer, ističući da su prije tražena sredstva bila tri puta veća od raspoloživih.

Za područje informiranja predložen je 61 program, za izdavaštvo 64, za kulturni amaterizam 420, za manifestacije 497 programa, a tu su i sredstva koje se dodjeljuju na osnovi sklopljenih bilateralnih sporazuma s matičnim državama nekih manjina, rekao je Tolnauer, naglasivši da su ukupno 1.043 programa, što je stotinjak manje nego lani, ali su puno sadržajniji i zahtjevniji, rekao je predsjednik Savjeta.

Tražena sredstva za programe informiranja su 21,8 milijuna kuna, za izdavaštvo 2,2 milijuna kuna, za kulturni amaterizam 15,74 milijuna, a za manifestacije 15,9 milijuna kuna.

Tolanuer je podsjetio da brojnost pripadnika neke manjine na utiče na broj programa i visinu dodijeljenih sredstava, ali utiče broj ljudi koje svojim programima i aktivnostima okupljaju organizacije nacionalnih manjina.

Savjet je zbog primjene evropskih propisa koji traže preciznost i poštivanje zadatih kriterija u financiranju prebacio fokus s financiranja organizacija na financiranje projekata. Iako je upozoreno prije nekoliko godina dio ljudi još nije prepoznao da Savjet nije samo računovodstvo nacionalnih manjina, iako ga neki još tako shvaćaju.

- Ohrabrujuće je da nećemo imati natezanje oko sredstava, samo će biti razočarenja kod onih koji nisu ispunili sve uvjete od lani potpisanih ugovora jer će to Povjerenstvo za raspodjelu sredstava uzimati u obzir - rekao je Tolnauer.

Govoreći o programu rada Savjeta za ovu godinu, rekao je da su u radu predviđene 23 mjere, među kojima je i više seminara za predstavnike nacionalnih manjina. – Naša je dužnost pripadnike manjina osposobljavati za vrijeme u kojem se nalazimo - rekao je.

Podsjetio je da su članovi Savjeta zadnjih godinu dana učestvovali u donošenju izmjena Zakona o uporabi jezika i pisma, te Zakona za izbore za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina, kao i da surađuju sa sveučilištima.

Naglasio je dobru suradnju s Vladom Andreja Plenkovića i istaknuo da je premijer pokazao puno veći interes za suradnju nego mnogi drugi prije njega, uključujući i ispunjenje operativnih planova.

– Često to i nije stvar predsjednika Vlade nego stanja na terenu i lokalnih samouprava - rekao je.

- Savjet je zauzeo ono mjesto koje mu pripada i nastupa kao krovno tijelo za sve 22 nacionalne manjine koje žive i rade u Hrvatskoj u cilju podrške i afirmiranja manjinske politike. Prepoznati smo i u međunarodnoj zajednici u suradnji s matičnim državama naših nacionalnih manjina, naročito na području regije, istaknuo je Tolnauer.

Predsjednik Savjeta iskoristio je priliku i da čestita Zoranu Milanoviću na izboru za predsjednika Hrvatske. - Nadamo se obnovi suradnje s obzirom da je ona za vrijeme Kolinde Grabar Kitarović bila narušena – naglasio je.

Talijanski zastupnik i potpredsjednik Sabora Furio Radin ocijenio je potrebnim razmotriti kako se provode i sklapaju ugovori s matičnim državama manjina u Hrvatskoj, što se odvija nedovoljno brzim tempom s obzirom da bilateralni ugovori o financiranju manjina postoje samo s Italijom i Mađarskom.

- Odnosi države i manjina trebaju biti odnosi suradnje a ne iskorištavanja, a svaka pozicija politike na centru i udaljavanje od desnice imat će našu podršku - istaknuo je Radin.

Mađarski zastupnik Robert Jankovics naglasio je da su manjine ove godine dobile rekordno visoka sredstva zahvaljujući zahtjevima zastupnika.

Zastupnica SDSS-a Dragana Jeckov zahvalila je na odgovornom i predanom radu dosadašnjoj pravnici Savjeta Milici Šaš, a priključili su joj se i drugi članovi Savjeta.

Pitali smo Tolnauera hoće li Savjet biti uključen u pripremu ovogodišnji parlamentarnih izbora s obzirom na postojanje 12. manjinske izborne jedinice s osam zastupnika koji su po položaju članovi Savjeta.

- Savjet je nadstranačko tijelo i mi se u izbore nećemo financijski ili bilo kako miješati. Izborna jedinica za manjine je velika stvar i dobro rješenje da se izbjegne bilo kakvo arbitriranja oko toga tko predstavlja manjine. Naravno, putem medija koje financiramo sigurno će biti mogućnosti da se kandidati manjina predstave svojim biračima - rekao je predsjednik Savjeta.