U Zagrebu, Sarajevu i Bleiburgu danas je održana komemoracija za žrtve partizanske odmazde nad desecima tisuća zarobljenih pripadnika vojske NDH i ostalih kolaboracionističkih postrojbi u svibnju 1945. Na Blajburškom polju služena je misa te su položeni vijenci na tamošnjem spomeniku, čemu je prisustvovao i hrvatski veleposlanik u Austriji Danijel Glunčić. Na zagrebačkom Mirogoju položeni su vijenci kod Središnjeg križa, što je u ime Sabora i Republike Hrvatske uradio Gordan Jandroković, a služena je misa, kao i islamska molitva – dova.
Zbog mise koju je u sarajevskoj katedrali Srca Isusova služio kardinal Vinko Puljić na ulicama glavnog grada Bosne i Hercegovine održan je antifašistički prosvjed. Grad se nalazio u svojevrsnom opsadnom stanju: oko katedrale podignuta je zaštitna ograda, a unatoč mjerama zabrane okupljanja zbog epidemije koronavirusa na prosvjed je došlo nekoliko tisuće građana, koji smatraju da se komemoracijom zapravo rehabilitira nacifašistička tvorevina. Tako je u središtu Sarajeva postavljen veliki plakat s fotografijom Sarajlija koje su objesile ustaše pod zapovjedništvom Maksa Luburića. Uz tu je fotografiju preko glavne ulice - koja nosi naziv maršala Tita - istaknut i veliki natpis sa zvijezdom petokrakom i porukom ‘I ja sam antifašist’.
Skup u organizaciji Saveza antifašističkih boraca (SABNOR) je održan u Marijin Dvoru, u blizini državne vlade i parlamenta. Okupljeni su pjevali partizanske pjesme te prošli do centra grada i Vječne vatre koja gori u čast partizanima koji su 6. travnja 1945. oslobodili grad od njemačke okupacije i ustaša. Prosvjednici su uzvikivali ‘No pasaran’ te nosili natpise s porukama poput ‘Nećemo zaboraviti zločine NDH u Jasenovcu’.
Ovogodišnje komemoracije ponovno su ocrtale suštinski nesporazum Republike Hrvatske, hrvatskih političkih institucija u BiH te nacionalnih duhovnih autoriteta na jednoj, te ostatka svijeta na drugoj strani. Predstavnici hrvatske države i vjerski vođe komemoriraju pobijene vojnike NDH na način koji sugerira da se odaje počast ne samo poginulima, nego i samoj toj vojsci – pa implicitno i ‘državi’. Treba, doduše, istaknuti kako je uz riječi kako ‘svakoj žrtvi dugujemo jednako poštovanje’, da ‘sjećanje na žrtve nije huškačka mašinerija nego čuvanje vlastitog dostojanstva’ te da ‘nitko nema pravo zanemariti žrtve za koje danas molimo i odajemo dužno poštovanje svim žrtvama’, vrhbosanski nadbiskup Puljić istaknuo da je molio za žrtve ‘Bleiburškog polja, Jasenovca, Gline, Sremske Mitrovice, Dravograda, Sarajeva, Foče, Širokog Brijega…’.
Međutim, kao što smo pisali, glavni organizator čitave komemoracije je Počasni bleiburški vod, udruga posvećena rehabilitaciji fašističke NDH, a sudjelujući u komemoraciji PBV-a, Puljić i svi ostali barem implicitno izražavaju slaganje s takvim stavovima. Inače, premijer Andrej Plenković jučer je položio vijenac kod zajedničke grobnice u Macelju, dok je predsjednik Zoran Milanović počast ubijenima iskazao na groblju Dobrava kod Maribora; u obližnjoj Tezenskoj šumi strijeljane su tisuće domobrana i ustaša.
Istovremeno, ne samo građani Sarajeva – ali i Austrije, gdje su na Blajburškom polju prosvjedovale lijeve i antifašističke udruge - nego i predstavnici međunarodnih institucija izražavaju zabrinutost te se prisjećaju žrtava ustaškog režima. U sarajevskom memorijalnom kompleksu Vraca – također posvećenom žrtvama fašizma u BiH, te na Židovskom groblju vijence je danas položila veleposlanica Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) Kathleen Kavalec s još nekoliko diplomata. ‘Naša prisutnost danas i ovdje znak je poštovanja koje osjećamo prema nastradalim žrtvama i našeg razumijevanja za bol koju njihove obitelji osjećaju’, rekla je Kavalec.
Povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava Dunja Mijatović je, pak, u petak izjavila da bi se sarajevska misa mogla pretvoriti u veličanje ustaškog režima odgovornog za smrt stotina tisuća ljudi. ‘Misa riskira slavljenje svih onih koji su podupirali ustaški režim koji je surađivao s nacistima i koji je sukrivac za smrti stotina tisuća ljudi’, rekla je Mijatović.
U Austriji je veliku pažnju izazvala činjenica da je Počasni bleiburški vod na Blajburškom polju kupio dodatnih 18.000 kvadratnih metara te sada ukupno posjeduje 48.000 četvornih metara zemljišta. O tome je izvijestio štajerski dnevni list Kleine Zeitung, koji je došao i do kupoprodajnog ugovora. Otkriće Kleine Zeitunga izazvalo je žestoke reakcije u javnosti. Koruški glasnogovornik liberalne austrijske stranke Neos, Markus Unterdorfer Morgenstern, prodaju je nazvao ‘prvoklasnim skandalom’ i ‘protupravnom’. Kleine Zeitung piše i kako se koruški premijer Peter Kaiser zalaže da se komemoracija premjesti iz Austrije te navodi kako je Kaiser od austrijskog ministra unutrašnjih poslova Karla Nehammera zatražio da se s Hrvatskom o tome pokrenu razgovori.
Hrvatska, pak, izjavu povjerenice Vijeća Europe smatra ‘neprihvatljivom’, a ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman danas je na Mirogoju izjavio da će joj uručiti prosvjednu notu uz izražavanje negodovanja i nezadovoljstva. U prosvjednoj noti se tvrdi da se komemoracijama odaju počasti žrtvama komunističkog režima te masovnim egzekucijama bez suđenja i dokaza o krivnji, a Hrvatska se poziva na poziva na Deklaraciju UN-a o ljudskih pravima iz 1948. te deklaraciju Vijeća Europe kojom su osuđeni svi totalitaristički i komunistički režimi i ono što se događalo u ime te ideologije.
