Nekoliko puta godišnje, gotovo u jednakom ritmu, šira hrvatska javnost dozna za probleme u zagrebačkom Studentskom centru. U studenome 2016. radnici svih pogona te institucije pokrenuli su štrajk zbog odbijanja sanacijske uprave da na kraju dugotrajnih pregovora potpiše kolektivni ugovor. Prošle godine širu kulturnu javnost zaprepastile su pak odluke sanacijskog upravitelja SC-a Mirka Bošnjaka i Sanacijskog vijeća da u Programsko vijeće imenuju Jakova Sedlara, filmaša poznatog po falsifikatorskom filmu o Jasenovcu kojim umanjuje razmjere ustaškog genocida, te da se djelatnost kulture izdvoji iz četiri osnovne djelatnosti SC-a i da se transformira u samostalnu službu. Tada su osim sindikata odlazak sanacijskog upravitelja zatražili radnici u kulturi, koji su takvu reorganizaciju i shvaćanje kulture kao službe, a ne djelatnosti doživjeli kao još jedan oblik pritiska i korak pred gašenje kulturnih programa. Kazališni redatelj Miran Kurspahić zbog toga je protestirao ispred SC-a, gdje je postavio i šator. U javnosti se tada pojavilo pismo savjetnika Ivana Čarapine koji je sanacijskom ravnatelju predložio ukidanje kazališnih predstava za koje smatra da predstavljaju čisti gubitak. Nisu dobro prošli ni zagrebački skejteri koji su pod izlikom sigurnosti ostali bez ‘Sretne kuće’, mjesta gdje su boravili od 2008. godine.
Davor Šišmanović je prvi programski sastanak sazvao pet radnih dana prije isteka roka za slanje projekata na natječaj Ministarstva kulture – ističe voditeljica glazbenog programa Davorka Begović
Do početka ovoga ljeta između kulturnjaka i sanacijske uprave vladao je status quo koji je prekinut odlukom Sanacijskog vijeća da smijeni pomoćnicu ravnatelja za kulturu Natašu Rajković i na njeno mjesto postavi Davora Šišmanovića, voditelja multimedijalnog programa i nekadašnjeg voditelja Dana hrvatskog filma, o čemu su Novosti već pisale. Tada je preko 1200 osoba iz javnog života zatražilo reviziju smjene, a njihovi potpisi našli su se i u otvorenom pismu redatelja Kurspahića koje je odaslano na adrese premijera Andreja Plenkovića, ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak i ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek.
- U trenutku kada su svi krenuli ili već bili na godišnjem, jednim dopisom je pomoćnica ravnatelja za kulturu Nataša Rajković dobila odrješenje sa svog radnog mjesta, a sve pod krinkom da je to mandatna funkcija, iako je njen ugovor bio na neodređeno vrijeme. Nakon toga je postavljena na mjesto voditeljice multimedijalnog programa, a dotadašnji voditelj je prebačen na njeno mjesto. Kao što je osnovano povjerenstvo za promjenu brave na ‘Sretnoj kući’, tako su ovaj put osnovali povjerenstvo za primopredaju. Pritom je prije ljeta, i to preko noći, nestala arhiva naših projekata - kazala je u razgovoru za Novosti Marta Kiš, voditeljica likovnog i novomedijskog programa u SC-u.
Za Sanacijsko vijeće i njegovog predsjednika Dragana Krasića smjena Nataše Rajković predstavlja tek kadrovsku promjenu, dok za druge ona znači nastavak udara na postojeće programe i grubu povredu radnog prava, o čemu će finalnu odluku donijeti pravosuđe. Da je odlazak čelne osobe kulture utjecao na promjene programa dokazuje činjenica da će se Ganz novi festival koji promovira razvojno kazalište ove godine posljednji put održati u SC-u. Također, pitanje je što će se dogoditi s festivalom Izlog suvremenog zvuka.
Osim kulturnjaka, uz Rajković je stala Lada Čikara, predstavnica Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi u SC-u, koja smatra da je njena smjena prema važećem Zakonu o radu i postojećem ugovoru nelegalna. Ostali radnici u kulturi, koji su godinama u toj značajnoj gradskoj instituciji realizirali svoje programe, smatraju da su degradirani, diskriminirani i onemogućeni u ispunjavanju radnih obveza.
- Davor Šišmanović, novi pomoćnik za kulturu, prvi programski sastanak sazvao je pet radnih dana prije isteka roka za slanje projekata na natječaj Ministarstva kulture. Iako smo se svi s godišnjih odmora vratili puno ranije, tek smo tada bili pozvani da pošaljemo svoje prijedloge projekata, što je potpuna manipulacija jer znamo što je taj isti novi pomoćnik govorio o našim programima. Unazad dvije godine od njega smo doživljavali opetovano otvoreno vrijeđanje programa koje smo realizirali u sklopu programa Kulture promjene. Naš program je etiketiran kao štetan za Studentski centar, kao nezanimljiv, kao neposjećen. Govorio je kako te programe ne bi odobrio. Dodatni je problem što od njega nismo dobili nikakvu viziju ni smjernice po kojima bismo trebali osmisliti i realizirati programe. Njih su navodno dobili njegovi nadležni. Međutim, očito nije smatrao da bi i mi, voditelji programa, u njih trebali biti upućeni. I onda u takvim uvjetima navodno imamo odriješene ruke da prijavimo što god želimo - objasnila nam je Davorka Begović, voditeljica glazbenog programa.
Hrvatski akademik i muzikolog Nikša Gligo, koji je trideset godina vodio Muzički salon SC-a, iz te je institucije otišao krajem 1980-ih i nakon njega se nije pojavio nitko tko bi nastavio voditi taj program.
Očigledno u upravi postoji grupa koja želi sve ukinuti. Cijela arhiva Muzičkog salona otišla je iz moje kancelarije u smeće – kaže muzikolog Nikša Gligo
- Ipak, malo-pomalo nastao je muzički program kojim se bavila Davorka Begović. Dakle, ne može se reći da se ovakve stvari prije nisu dešavale, a očigledno postoji jedna grupa u upravi koja želi sve ukinuti. Cijela arhiva Muzičkog salona otišla je iz moje kancelarije u smeće. Osim par dokumenta koje sam sačuvao, više nema nikakvog traga o tome što se dešavalo - objašnjava Gligo.
Osim kulturne nedostaje i sanacijska vizija. Naime, posljednjih se godina saniraju milijunski dugovi SC-a. Sanacija te institucije pokrenuta je 24. siječnja 2013., za vrijeme vlade Zorana Milanovića i to zbog duga SC-a od 121 milijun kuna. Do danas je za nju uplaćeno 150 milijuna, no još nije utvrđeno što se dogodilo s razlikom u iznosu. Duje Bonacci, zaposlenik Ministarstva znanosti i obrazovanja koji je pokrenuo vlastiti blog, upozorio je da je uplaćena cifra zapravo iznosila 159 milijuna kuna i da je 30 milijuna uistinu potrošeno za ono za što je bilo namijenjeno. Za pronevjeru je javno optužio Ivanu Krznar, šeficu kabineta Blaženke Divjak, pod čijim se ministarstvom SC danas nalazi.
Najveći dio gubitka do 2013. godine predstavlja dug prema dobavljačima i odnosi se na prehranu studenata te poslovanje vezano uz studentske domove. Sanaciju je prvo vodio Pejo Pavlović, a na njegovo mjesto je 2016. zasjeo spomenuti Bošnjak, čovjek kojeg se politički povezuje s Tomislavom Karamarkom i kojeg Samostalni sindikat zaposlenika studentskih centara Hrvatske optužuje za financijske malverzacije i devastaciju sektora prehrane u SC-u, u kojem je godinama radio. Kao šteta za koju su odgovorne sve sanacijske uprave, a koja će na kraju biti naplaćena novcem hrvatskih poreznih obveznika, spominje se i 200 milijuna kuna povučenih iz EU fondova za obnovu studentskih domova. U cijelu priču uključilo se Državno odvjetništvo kojem je dostavljen izvještaj Sanacijskog vijeća o poslovanju SC-a. Lani je poslovanje ponovno postalo pozitivno, a za ovu godinu također nisu predviđena dodatna sredstva za sanaciju.
Iako su profitabilne djelatnosti, poput Studentskog servisa koji je osnovan i zbog toga da svojim prihodima potpomaže kulturu, godinama korištene za saniranje lošeg poslovanja, danas je kulturni program taj koji se proziva zbog nerealnog trošenja. Istovremeno saznajemo da su čitavo vrijeme sanacijske uprave zapošljavale nove ljude na mjesta savjetnika, a Bonacci je na svom blogu iznio podatak prema kojem bruto plaća sanacijskog upravitelja iznosi 26.000 kuna.
Početkom ovog mjeseca reagirao je Samostalni sindikat zaposlenika studentskih centara koji je početkom godine Ministarstvu znanosti i obrazovanja uputio jedanaest pitanja vezanih uz nelogičnosti sanacije SC-a. Prema Zakonu o pravu na pristup informacijama, između ostalog su zatražili cjelovite izvještaje o sanaciji, planu i programu sanacije aktualnog i bivšeg upravitelja, specificirane iznose za sanaciju, uplate za obnovu studentskih domova ‘Stjepan Radić’ i ‘Cvjetno naselje’ te imena tijela i osoba koje su kontrolirale sva uložena sredstva. Budući da su istrage u toku, dokumente do danas nisu dobili. U svakom slučaju, sve više ljudi uviđa da osnovne matematičke operacije ne štimaju i da će odgovori morati početi stizati.
Sve ukazuje na to da je priča o uništavanju kulturnog programa SC-a itekako kompleksna. Pod egidom komercijalizacije kulture zapravo se pokušavaju ograničiti kulturna produkcija i zatvoriti dobri programi zahvaljujući kojima je Studentski centar poznat i izvan hrvatskih granica. Ima nešto zloslutno i u činjenici da Jakov Sedlar kao član Programskog vijeća savjete o kulturi daje na mjestu na kojem se nekada nalazio Zagrebački velesajam. Naime, na toj lokaciji je tokom Drugog svjetskog rata održana ustaška izložba o Jasenovcu, cinično nazvana ‘Pozitivni rad’. SC također počinje podsjećati na priču o hrvatskim brodogradilištima i u njoj će itekako biti zanimljivo istražiti spregu politike, sanacijskih uprava i Sveučilišta.
Šišmanović: Programi nisu ugroženi
Pred zaključenje ovog broja Novosti od Davora Šišmanovića, novopostavljenog pomoćnika ravnatelja za kulturu SC-a, dobili smo odgovore na naša pitanja, od kojih prenosimo dio.
- Ako me pitate koje je moje mišljenje o programu Kulture za vrijeme mandata gđe Rajković, ja sam ga javno iznio u nekoliko navrata. Mislim da su rečeni programi, dakako ne svi, ali načelno, bili neprilagođeni statutarnoj, pravilničkoj i naravnoj obvezi Studentskog centra da prvenstveno skrbi o standardu studenata u koji nedvojbeno i neizostavno ulazi i kultura. Drugim riječima, sveučilišna populacija u njegovom osmišljavanju, predlaganju, realizaciji i praćenju sudjelovala je tek sporadično - odgovorio nam je on.
U svom odgovoru Šišmanović je istaknuo kako smatra da je u programima bilo ‘nedovoljno raznolikih estetskih koncepcija i stilskih usmjerenja’ te da su programi bili pretjerano ‘napučeni sadržajima koji su osmišljeni i realizirani najprije negdje drugdje, pa su tek naknadno dobivali (tobožnji) status produkcije tzv. Kulture promjene unatoč činjenici da Kultura SC-a ima stalno uposlenih gotovo 50 osoba’. Također smatra da su ‘neopravdano rastrošni, neracionalnih troškovnika, nisu vodili računa o zaštiti poslovnih i financijskih interesa SC-a’ te da su generirali stalne novčane gubitke priličnih razmjera.
- Sve voditeljice i jedan voditelj pojedinih programskih odsjeka višegodišnji su uposlenici SC-a. Rokove za prijavu programa znaju odavno. Logično ja da su prijedloge programa trebali imati pripremljene, s različitim stupnjevima dovršenosti, barem još prije početka godišnjih odmora. Smjernice za prijedloge programa također su im odavno poznate i dobrim dijelom definirane su statusom i regulatornim aktima ustanove u kojoj su uposleni. I na nijedan način predlaganje programa, koje im je u opisu poslova, nije presudno ovisno o kadrovskim rješenjima uprave SC-a. Na dužnost koju sada obnašam imenovan sam početkom kolovoza ove godine, dakle usred sezone godišnjih odmora. No u svim sam razgovorima, kontaktima, na sastancima, pa i u javnim istupima nedvosmisleno isticao: nijedan predloženi, usvojeni i dotirani projekt predviđen za realizaciju u 2018. neće biti zaustavljan i skinut niti išta slično. Nijedan prijedlog za 2019. neće biti apriori neprihvatljiv. Održavanje programa nije ugroženo. Niti je itko iz uprave SC-a ikada, uključujući i mene osobno, išta učinio što bi bilo usmjereno ugrožavanju održavanja programa. Niti smo ikada, na bilo koji način, tako nešto navijestili. Pa u tom smislu ne vidim koja bi to ugroza mogla ugroziti održavanje programa. Ako pitate, može li program biti opstruiran? Može, ali time neće biti trajnije ugroženo njegovo održavanje i postojanje. Tko može biti eventualni protagonist takvih opstrukcija? Isključivo oni koji su zaduženi i obvezani osmišljavati, predlagati i realizirati programe Kulture SC-a - zaključio je Šišmanović.
