Ovogodišnja tradicionalna multimedijska manifestacija ‘Kistanjski zalasci‘ sunca, četvrta po redu, bila je posvećena velikom umjetniku Arsenu Dediću. Na dan održavanja manifestacije 17. augusta navršila se godina dana od njegove smrti. Prikazan je film ‘Moj zanat‘, beogradskog scenarista i režisera Mladena Matičevića o životu i radu velikog umjetnika. Kakva je to ‘tajna’ veza između Arsena i Kistanja?
- Neke od najznačajnijih Arsenovih pjesama tiču se ovih prostora, primjerice Posljednji tango u Đevrskama, koju je vrlo nadahnuto prije početka projekcije izrecitirala voditeljica Jelena Lalić Grulović. I Arsenova zbirka pjesama ‘Čagalj’, također je inspirirana elementima surovog života u ovim krajevima, tako da je i ta knjiga na neki način autobiografska, pojašnjava pokretač manifestacije, bivši novinar Novosti Ilija Krneta.
- I Arsenovi preci su iz Dalmatinske zagore. Njegov pradjed Krste je iz drniškog kraja doselio i kupio kuću u Šibeniku. Arsenova majka je iz Šibenskog zaleđa iz mjesta Rupe. Arsenov otac Jovan i stric Krste su bili aktivni članovi Srpskog prosvjetnog kulturnog društva ‘Prosvjeta‘ u Šibeniku, koje je 1950. imalo 172 člana, dodaje Krneta.
Sadržaj manifestacije Kistanjski zalasci sunca, inače, sastavljen je od više ‘elementa’: zdrave hrane, baštine, kulture, turizma i ekologije. Prije prikazivanja filma posjetioci su snimali zalazak sunca. Posluženi su i specijaliteti toga kraja fažol (grah) s pršutom i lešo jaretina s purom i cicvarom. Za piće je u izobilju bilo bukovačkih vina, žutine i crnjaka, a za djecu je bilo prirodnih sokova i sladoleda.
Posjetioci su dobili i bočicu ulja sa smiljem, koje je novi rastući bukovački brend, tako da ne čudi što je i ono bilo dio večeri za pamćenje.
