Predsjednica Hrvatske komore arhitekata Rajka Bunjevac za Novosti govori o obnovi potresom razrušene Banije i propustima države u proteklih godinu dana. Smatra da je uključivanje arhitekata u projektiranje novih i obnove postojećih zgrada, a prostornih planera u izradu prostornih planova, jedini način da se obnova prostora izvrši sustavno, cjelovito, stručno i kvalitetno.
Trebalo je proći točno godinu dana od potresa na Baniji da bi se uspostavio plan obnove. Ipak, tek sada su isplivale manjkavosti i nepoznanice ovog projekta na koje ste ukazali vi i vaši kolege iz stručnih udruženja. Između ostalog, niste mogli pristati na kuće tzv. urbanog tipa?
Odmah nakon potresa u Zagrebu sve su se arhitektonske organizacije odredile da se obnovi nakon potresa treba pristupiti cjelovito, urbanom obnovom naselja i cjelovitim pristupom obnovi pojedinačnih zgrada. Sredstva za obnovu nužno je iskoristiti na najbolji mogući način uz odabir najkvalitetnijih rješenja, kako za obnovu dijelova naselja, tako i za zamjenske zgrade. To se može jedino putem jasnih procedura poput javnog poziva i nadmetanja kvalitetom ponuđenih idejnih rješenja. Kako je Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja još početkom siječnja 2021. odbilo raspisati javni poziv, Arhitektonski fakultet je u dogovoru s ministarstvom izradio u veljači 20-ak idejnih arhitektonskih rješenja. To je trebalo u dogovorenoj proceduri razraditi kao tipska rješenja sukladno različitim tehnologijama hrvatskih izvođača radova. Potpuno je nejasno zašto je ministarstvo odustalo od dogovorene procedure i zaustavilo proces izrade tipskih projekata.
Državni tajnik Gordan Hanžek tvrdi da su svi projekti "apsolutno usklađeni sa zakonima i da su tehnički ispravni". Vi tvrdite suprotno. Što je sporno u ponuđenom modelu?
Način na koji je Središnji državni ured došao do projekata zamjenskih zgrada u potpunosti je netransparentan, ne zna se tko je i na temelju kakvih stručnih kriterija odabrao projekte zamjenskih zgrada. O cijeloj proceduri i načinu donošenja odluke Stručni savjet nije konzultiran, a održao je od ljeta tri sjednice. Na kraju, na sjednici u prosincu, Savjet je informiran da su odabrana dva rješenja, tzv. urbani tip i ruralni tip. Očekivalo se, valjda, da Savjet takva rješenja samo potvrdi, što su odbili nazočni arhitekti, temeljem vlastitog stručnog obrazovanja i osobne savjesti. Savjet kao savjetodavno tijelo treba konzultirati prije donošenja važnih stručnih odluka. A ovdje su stručne odluke donesene unaprijed, od osoba koje nemaju ni stručne kompetencije ni temeljno obrazovanje u arhitekturi.
Na Baniji nije bilo potpune obnove i revitalizacije od zadnjih ratnih stradanja. Štoviše, netko je izgleda masno profitirao štedeći na izgradnji kuća koje su se iznova urušile zbog potresa. Ljudi stoga opravdano sumnjaju da to nisu bila čista posla. Da li ste i zbog toga oprezni kada dajete suglasnost i potporu projektu obnove koji vuče iznimnu odgovornost?
Arhitekti su od prvoga dana isticali da obnova mora imati jasne i transparentne procedure, usmjerene na kvalitetu uređenja prostora i unapređenja građevinskog fonda, uz jednostavnu kontrolu i praćenje svih postupaka, kako bi se osigurale kvaliteta obnove i transparentnost trošenja sredstava. Zakonodavac je iz procesa obnove na sve moguće načine isključio arhitektonsku struku koja jedina sagledava prostor i zgrade u cjelini. Dopustili su da procese vode ljudi koji o urbanizmu i arhitekturi nemaju stručno obrazovanje i sada se, nakon gotovo dvije godine, čudimo što nema sustavne obnove. Nije je ni moglo biti, jer je obnova od potresa svedena na konstruktivnu obnovu zgrada i krpanje pukotina. Sada neke od naših prijedloga, koje smo predstavili zakonodavcu i javnosti još prije godinu i pol, pokušavaju uvažiti. Vrijeme ide, a ljudi na pogođenim područjima i dalje ne vide izlaz iz sadašnje situacije.
Hanžek je kazao da ćemo prve zamjenske kuće vidjeti u junu. Također je najavljeno da će se graditi oko 500 kuća godišnje. Je li to izvedivo?
Proces obnove je prema zakonu postavljen točkasto, a takav pristup onemogućava sagledavanje cjelina, dijelova naselja ili cijelih naselja, time i kvalitetnu organizaciju obnove. Potpuno je nejasan proces organizacije obnove, pa se o ovoj najavi ne mogu očitovati. U svom dokumentu "Preobrazba i revitalizacija prostora Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije nakon potresa – Programi obnove naselja", koji smo ministarstvu dostavili lani u ožujku, Hrvatska komora arhitekata predložila je način programiranja obnove po naseljima ili dijelovima naselja, čime bi proces obnove bio sustavniji, kvalitetniji i puno brži.
Što smatrate glavnom preprekom u Zakonu o obnovi koja je usporila cijeli proces?
Glavna prepreka u provedbi obnove su različiti načini pristupa obnovi, ovisno o vrsti zgrada i njihovom vlasništvu, nejasne procedure, netransparentni postupci i kriteriji i nedefinirana odgovornost. Umjesto postavljanja jasne hijerarhije provedbe kroz jednu središnju stručnu instituciju, svjedoci smo različitih postupaka, procedura i tretmana zgrada.
Dok se u Zagrebu raspravlja o modelima kuća, na Baniji niču nastambe neprikladne čak i za domaće životinje. Što biste poručili Banijcima? Možda neki savjet u odabiru modela kuća, na što da obrate pažnju u dokumentaciji ili kako da se postave u cijelom tom procesu...
Kroz uključivanje stanovnika u raspravu o budućnosti i razvoju njihova mjesta vidimo mogućnost da Banijci itekako mogu doprinijeti kvaliteti, kako za sebe i svoju obitelj, tako i za zajednicu u kojoj žive. Naravno da je vlastiti krov nad glavom nasušna ljudska potreba. Svaki projekt kuće nije nužno adekvatan za svakoga korisnika. Zalažemo se da se konačno provede javni poziv za idejna arhitektonska rješenja zamjenskih obiteljskih kuća, temeljem kojega će stručno povjerenstvo odabrati više najkvalitetnijih rješenja primjerenih podneblju i zadanim okvirima obnove. Od tog izbora stanovnici će imati mogućnost dobiti pravo rješenje za sebe i svoju obitelj. Na taj će način doprinijeti ne samo rješavanju svoga stambenoga pitanja, već i unapređenju cjelokupnog prostora u kojem žive. Nama arhitektima je želja da prostor koji se obnavlja od potresa bude bolji, uređeniji i infrastrukturno opremljeniji od onoga što smo zatekli. Želja nam je da obitelji ostanu u svojim mjestima, gdje će moći živjeti kvalitetnije i suvremenije, životom dostojnim čovjeka u 21. stoljeću.
