Novosti

Društvo

Rabljena sedmica: Tuđman protiv Subašića

Ako zaista nije lijepo prebrojavati krvna zrnca vrataru hrvatske nogometne reprezentacije, a to ovih dana tvrde i dugogodišnji osvjedočeni brojači krvnih zrnaca, zašto se u Hrvatskoj i danas slavi Franju Tuđmana, utemeljitelja vladajuće stranke, čija je politika bila zasnovana upravo na krvi i tlu?

T6908020obsgxa4crrb4i2ffogt

Pionir etničke tolerancije – Franjo Tuđman

Krv

Bauk kruži Hrvatskom, bauk etničke tolerancije. I uči nas kako nije lijepo ljudima brojati krvna zrnca, a sve povodom hrvatskog heroja Danijela Subašića, vratara hrvatske nogometne reprezentacije, koja neočekivani uspjeh na Svjetskom prvenstvu u Rusiji može zahvaliti i njegovim obranama. Elem, Subašićeva je obitelj srpskog i pravoslavnog porijekla, on se izjašnjava kao Hrvat i katolik, ali srpski tabloidi i portali tvrde da je sto posto Srbin, analiziraju čak i kako se krsti na utakmici iz čega izvode zaključke o njegovoj vjerskoj i etničkoj pripadnosti. S druge se strane ispriječio bauk hrvatske etničke tolerancije koji im poručuje da je Subašićevo porijeklo njegova stvar. Bauk etničke tolerancije kruži tako po vodećim hrvatskim novinama, ima ga čak i u kolumnama pasioniranih brojača nepodobnih, a naročito srpskih, krvnih zrnaca. U čemu je štos? U tome što je Subašić sam javno prebrojao svoja krvna zrnca i došao do rezultata koji odgovara većinskom raspoloženju u državi, a ono kaže da je Srbin najbolji kad se izjašnjava kao Hrvat. Da nije tako, onda bi domoljubno-kolumnistički zdrug, angažiran ovih dana u prvim redovima borbe protiv analize golmanove krvi, odavno ustao protiv vladajuće stranke čiji je utemeljitelj politiku zasnivao na striktnom razdvajanju vlasnika nepodobne od onih s poželjnom krvlju. Uz ostalo, javno je prebrojavao Srbe među urednicima televizijskog dnevnika i sucima te izražavao sreću što mu supruga nije Srpkinja ili Židovka. Pamtite ga možda, zvao se Franjo Tuđman.

Lijekovi

S vremena na vrijeme, na rubovima stranica prijestolničke štampe zapazimo informacije o astronomskim bolničkim dugovima za lijekove. Ovotjedna vijest iz tog žanra spominje iznos od dvije milijarde kuna. Trgovci upozoravaju na drastično produljenje rokova plaćanja u prvih šest mjeseci ove godine, a tu su i stare nepodmirene obaveze. Dugovi nekih bolnica nastali su prije gotovo tri godine – dubrovačka, na primjer, nije podmirila obaveze stare 900 dana, sto dana više od sisačke i vinkovačke. Uz to, u prvih šest mjeseci ove godine ukupni je dug povećan za 500 milijuna kuna. Kako zbivanja u Hrvatskoj želimo gledati pozitivno, podsjetit ćemo da je s druge strane hrvatska predsjednica dva puta skakala ushićeno s nogometnim reprezentativcima u svlačionici. E, da: iz Ministarstva zdravstva izvijestiše javnost da nema opasnosti od nestašice jer su ‘u kontinuiranom kontaktu s bolnicama i veledrogerijama, kao i s Ministarstvom financija’. Kažu i kako su naslijedili dug, što je dijelom točno, ali su i odgovorni za njegov rast.

Iznenađenje

Istek šestogodišnjeg mandata Borisa Vujčića, guvernera Hrvatske narodne banke, zatekao je vrh hrvatske države. Već šest godina prošlo? Auuuu! Otkud baš sad kad se dogovaramo tko će u Rusiju i kad ćemo na godišnji? Ma je li sigurno prošlo šest godina od 2012?! Ova i slična pitanja opteretila su banskodvorske umove otkako se ispostavilo da je, po važećim propisima, Vujčić legalno upravljao HNB-om do prošle nedjelje. Relja Martić, njegov zamjenik, preuzeo je dužnost guvernera do izbora novoga, a on će, kako sada stvari stoje, biti Boris Vujčić. Bez šansi navodno nije ni bivša ministrica gospodarstva i potpredsjednica Vlade Martina Dalić koju, prema nekim izvorima, premijer Andrej Plenković želi rehabilitirati nakon smjene u aferi Hotmail. Kad vam se ovaj broj našeg tjednika pojavi u rukama, novi će guverner vjerojatno biti izabran pa ovo navodimo samo kao ilustraciju neodlučnosti aktualne vlasti i nespremnosti na reakciju čak i u predvidljivim situacijama.

Pisma

I tako, ljeto lagano ide. Jedni prate nogomet, drugi rade razmišljajući o godišnjem odmoru, treći su na godišnjem i ne razmišljaju o radu, a u SDP-u pišu pisma. Nakon što je devedeset takozvanih pučista, predvođenih Sinišom Hajdašom Dončićem i Peđom Grbinom, pismom zatražilo odlazak Davora Bernardića, aktualnog stranačkog predsjednika, na pisanje se odlučilo i osmero SDP-ovih gradonačelnika. Kako čitamo, njihov uradak još nastaje, ali prema kuloarskim pričama, predložit će da do izbora za EU parlament, krajem svibnja sljedeće godine, SDP kao vršitelj dužnosti preuzme Zlatko Komadina. Dakle, predložit će odgodu unutarstranačkih izbora za godinu dana, što se ne sviđa krugu oko Hajdaša i Grbina. Rasplet se očekuje krajem tjedna na Glavnom odboru. Kako sada stvari stoje, skoro nema šanse da Bernardić ostane. Više u narednom broju.

Kolakušić

Mislav Kolakušić, sudac Trgovačkog suda, rijetko je ili možda nikad gostovao u našoj rubrici. Evo ga sad, ali iako je osvjedočeni ljubitelj pojavljivanja u medijima, vjerojatno neće biti presretan što prenosimo rješenje Vrhovnoga suda po kojem je ‘svojim izjavama, kroz iznesene paušalne činjenične tvrdnje i negativno intonirane vrijednosne sudove evidentno sugerirao da je cijeli postupak u vezi Agrokora d.d. nepošten i vođen pod pritiskom i utjecajem da bi netko zaradio, a ne da bi se sanirala šteta koja prijeti cijelom gospodarskom sustavu’. Kao što se može zaključiti bez odslušanog semestra na pravnom fakultetu, spomenuto je rješenje negativno po Kolakušića. Ono sadrži odbijanje njegova prigovora na lanjsku odluku Visokog trgovačkog suda po kojoj je prekršio Kodeks sudačke etike jer mu učestali medijski izleti ‘nemaju obilježja stručnih javnih istupa, već su obilježeni senzacionalističkim i populističkim izjavama’. Kolakušić se kolegama najviše zamjerio nizom primjedbi na rad sudova. Nismo fascinirani Kolakušićem, ali ni radom sudova. Što veli jedna slavna s početka devedesetih, to nije naš rat.

Kalmeta

A kad već spominjemo pravosuđe, volimo se povremeno podsjetiti na suđenja takozvanim krupnim zvjerkama, ne zato jer imamo iluzija da nekoga zanimaju, nego kao ilustraciju rada pravosuđa. Tromog, sporog, nikakvog. Ovog tjedna rubriku zaključujemo spominjanjem postupka protiv Božidara Kalmete, utjecajnog zadarskog HDZ-ovca, dugogodišnjeg gradonačelnika i ministra prometa. Optužen je kao organizator izvlačenja novca iz Hrvatskih autocesta. Prema USKOK-u, Kalmeta i osmero jataka podijelili su 15 milijuna kuna i 850 hiljada eura. On i ostali optuženici niječu krivnju. Ovotjedna svjedočenja nećemo prepričavati, samo najavljujemo nastavak suđenja početkom rujna, kad se očekuje svjedočenje poduzetnika Drage Tadića koji se dosad nije pojavljivao pred sudom, navodno zbog zdravstvenih problema.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više