Paladina
Sve je, dakle, relativno, poručuje nam prva vijest u ovotjednom izdanju naše rubrike. A ona kaže da je Ivan Paladina, ministar graditeljstva, nepravomoćno izgubio u sudskom postupku na zagrebačkom Trgovačkom sudu gdje je pokušao izaći iz suvlasništva tvrtke Kupari Luxury Hotels. Ministrov nepravomoćni poraz znači i da je dužan platiti sudske troškove od stotinjak tisuća kuna, što nas je i navelo na opasku o relativnosti, jer najbogatijem ministru u vladi Andreja Plenkovića, čovjeku čija je imovinska kartica duža od prosječne novele, vjerojatno neće biti preteško izvaditi sto tisuća kuna postane li presuda pravomoćna. Paladina je na sudu pokušao dokazati kako ga ostali suvlasnici onemogućavaju u realizaciji vlasničkih prava, u što sud nije baš povjerovao jer je utvrdio kako tvrtka ima novog suvlasnika s kojim Paladina uopće nije poslovao, pa tako nije ni dokazao da mu se uskraćuju suvlasnička prava. Uz to, sud je, kako prenosi dnevna štampa, Paladinin suvlasnički udio procijenio na 5,3 milijuna kuna. Paladina je u tužbenom zahtjevu pak svoj udio procijenio na 67,5 milijuna kuna. Fran Olujić, odvjetnik koji zastupa singapurske suvlasnike kompanije, veli da su njegovi klijenti voljni Paladini ponuditi 5,3 milijuna kuna za njegov desetpostotni udio. Otkako je u Vladi zamijenio Darka Horvata kojeg je pritvorio Uskok, Paladina je interesantan medijima zbog impresivne imovine. Ona je, kako vidimo, sporna po mnogim kriterijima, sporna je čak i njemu, makar po procijenjenoj vrijednosti. Toliko puta smo se zapitali gdje Andrej Plenković pronalazi čudne ljude kojima popunjava Vladu. Mnogi od njih ministarski položaj duguju članskoj iskaznici HDZ-a, no Paladina nije ni HDZ-ovac. On je samo dokaz da je premijerov nos kod izbora suradnika potpuno začepljen. Da nije, valjda bi pronašao nekoga tko prve mjesece rada ne provodi objašnjavajući kako je stekao sve što ima. I tko se po sudovima ne naganja s nekom singapurskom firmom oko suvlasničkog udjela.
Sankcije
Zoran Milanović posumnjao u efikasnost sankcija protiv Rusije, Andrej Plenković odgovorio da su efikasne. Vječni derbi hrvatske politike više je u tinjajućoj nego plamtećoj fazi, ali tu je, živ je. Sankcije su, opazio je premijer, moralno pitanje, a treba biti na pravoj strani povijesti i prava. "Vlada to jest, ja to jesam, a je li gospodin Milanović, neka se zapita hrvatska javnost", poručio je Plenković. I odmah plenkovićevski razvezao: "Mi vodimo politiku u interesu Hrvatske i u interesu EU-a, u interesu pravde i solidarnosti, a ako on vodi politiku koja bi, kada se sve rezimira, trebala ići na ruke ruskom agresoru, neka to objašnjava građanima, mi to ne vodimo. Nažalost, to se zbiva već mjesecima i to više nije slučajnost, to je velika šteta i sramota za Hrvatsku." Drugim riječima, prvi čovjek Vlade tvrdi da prvi čovjek države namjerno radi za Putinov režim. I?
Praznik
Plenković i Milanović konfrontirali su se i oko 30. svibnja, dana sjećanja na 32. obljetnicu masovnog pokolja volovske zajednice u čast pobjede HDZ-a. Pod režimom Franje Tuđmana 30. svibnja slavljen je kao Dan državnosti, kasnije je odabran drugi datum, primjereniji nazivu praznika, ako je državnost, napose hrvatska državnost, nešto što zaista valja slaviti. Sada se, voljom Plenkovićeve parlamentarne većine, proslava vratila na 30. svibnja. Milanović nije sudjelovao u svečanosti, što je Plenković kratko komentirao: "Ovo je Dan državnosti koji svi trebaju poštovati temeljem zakona koji je donio Hrvatski sabor." Lijepo je, korisno i ljekovito što je Milanović praktično obesmislio njegove riječi, ali šteta je što to nije uradio zbog manjka državotvornosti, nego zbog želje da se s hadezeovcima svađa oko svake ili skoro svake teme. Uglavnom, 30. svibnja ponovno je praznik, premda nema nijednog ozbiljnog razloga za to. Toga je dana 1990. godine konstituiran prvi višestranački saziv Sabora Socijalističke Republike Hrvatske u kojem je najviše ruku, kao i danas, imao HDZ. Nažalost.
Maturanti
Nives Romanjek, profesorica hrvatskog jezika u Industrijsko-obrtničkoj školi u Slavonskom Brodu, od iduće godine neće moći biti razrednica, objavio je ravnatelj Luka Mladinović uz isprike "u svoje osobno ime i ime Industrijsko-obrtničke škole" zbog neprimjerenih verbalnih istupa "pojedinih djelatnika škole". Romanjek je, naime, na svom Facebook-profilu objavila fotografiju na kojoj se vidi kako pozira s maturantima u odorama nalik HOS-ovima, s natpisom "Za norijadu spremni". Većina fotografiranih pozirala je s visoko podignutim desnicama, što je Romanjek pokušala objasniti na zbilja dojmljiv način – htjeli su, rekla je, pokazati koliko su sretni. Tako to izgleda u državi čija vlast ni u 2022. godini nacistički pozdrav nije stavila izvan zakona. Romanjek i osobe poput nje samo su lojalni građani države čija vladajuća stranka od osnutka ima razumijevanja za ustaštvo.
Cessna
Četiri osobe poginule su u nesreći malog aviona tipa Cessna 182 koji je letio iz Splita prema Njemačkoj. Mediji preciziraju da ih je dvoje imalo njemačko državljanstvo, jedan je bio Švicarac, a jedan Hrvat. Ostaci aviona i žrtava pronađeni su nedaleko od Rakovice, u mjestu Broćanac, a u potrazi su sudjelovali pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja, policajci i civilna zaštita. Stručnjaci vele kako nesreća, nažalost, neće promijeniti ništa, neiskusni piloti, amateri, znaju pogrešno procijeniti kako uvjete na nebu, tako i vlastite sposobnosti. I dogodi se što se dogodilo nesretnim ljudima koje je upravo kombinacija lošeg vremena i pogrešne procjene vlastite opreme i sposobnosti zauvijek zaustavila kod Rakovice.
Tudor
Preminuo je Mladen Tudor. Jedan od najvećih hrvatskih fotografa rođen je, kako veli kratka biografska crtica na internetu, 1935. godine u Splitu, mnogo godina radio je kao slobodnjak i snimao takozvane life fotografije, a nekako se najviše pamti i najviše spominje njegov ciklus fotografija gastarbajtera.
