Novosti

Politika

Rabljena sedmica: Šest mrtvih i druge sitnice

Tragedija ljudi koji su iz Vojvodine pokušali prijeći u Hrvatsku, a skončali su u Dunavu, jedva se probila u hrvatske medije, jer su stradali ilegalni migranti, trenutno najprezrenija skupina u Hrvatskoj

Smrt

Zabavljeni izborima, adventima i nekom jeftinom imitacijom normalnog ljudskog života, Hrvati postaju potpuno nezainteresirani za život oko sebe. Još više za smrt. Šestero ljudi, a među njima dvoje djece, utopilo se u Dunavu, nedaleko od Karavukova u Vojvodini. Već to je dovoljno za posvemašnji domovinski prezir, jer tko je vidio da se u Republici Hrvatskoj raspravlja o tragedijama nadomak manje poznatih toponima u Vojvodini, tj. u Republici Srbiji. Više pažnje i empatije neće biti emitirano ni kad se dozna da su nesretnici pokušali ući u Republiku Hrvatsku. Poginuli su, dakako, bili ilegalni migranti, trenutno najprezrenija skupina ljudi u našim životima. Televizije javljaju kako je riječ o dvije obitelji iz Sirije i Iraka, donedavno smještene u Prihvatnom centru u Šidu. U nedjelju navečer krenuli su na put, cilj im je bila Hrvatska. Troje ih se spasilo. Od šestero mrtvih, zasad su pronađena dva tijela. Stradanja ovih ljudi na hrvatskim granicama u domaćoj javnosti postanu ozbiljnije tematizirana tek kad o njima progovore inozemni mediji. Mimo njihova interesa, ne postoji zanimanje moćne i medijski utjecajne Hrvatske za migrantske tragedije. Šest mrtvih nadomak državne granice ovdje je tek jedna od vijesti u sredini novina. Ovdje, u zemlji koju njezini državljani rezignirano napuštaju, šuti se o nesreći onih koji ginu da bi u nju ušli.

Ponos

Sreća i ponos na licu Andreja Plenkovića na fotografiji, sreća i ponos u rečenicama prijestolničke štampe pored fotografije. Čitamo: ‘Novouređeni dio Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koja će u prvih šest mjeseci iduće godine biti središte hrvatskog predsjedanja Europskom unijom jučer je svečano otvoren, a radovi koji su započeli u travnju, dovršeni su dva dana prije roka’, pa doznajemo i kako se medijima, ali i ostalim uzvanicima na božićnom domjenku obratio Plenković, osobno te premijerno predstavio veliku dvoranu od 550 četvornih metara namijenjenu ‘sastancima na vrhu’, osam manjih dvorana za 60 do 80 ljudi, press centar, radni prostor za 200 novinara i blagovaonicu za delegate. Prepisali smo lijep dio ove informacije, pa ćemo i dio koji kaže da će dvoranu ‘krstiti’ cijela Evropska komisija koja u Zagreb stiže već 9. siječnja. Čitamo i o impresivnom izgledu velike dvorane kojom dominira ‘motiv starohrvatskog pisma glagoljice’. Hrvatsko predsjedanje Evropskom unijom tehničko je pitanje. Dogodilo bi se po redu, bez obzira na to tko je premijer, a tko predsjednik ili predsjednica. Plenkovićev izniman ponos zbog toga više se može pripisati potrebi za bijegom od domaće politike u svijet u kojem se koliko-toliko snalazi – onaj diplomatski. Šteta je što će, slutimo, biti previše samozatajan i neće se pohvaliti kolegama najvećim postignućem svoje vlade – legalizacijom nacističkog pozdrava ‘Za dom spremni’.

Bandić

Na Milana Bandića, zagrebačkog gradonačelnika, nema smisla trošiti previše prostora. Tko umije shvatiti, sve mu je odavno jasno, a tko ne umije, uzalud mu je crtati. Tek primjećujemo da se u zadnje vrijeme, poput prijateljice s kolačima, u javnosti sve teže kontrolira. Prvo se vulgarno obrušio na novinarku N1 televizije Mateu Dominiković koja ga je upitala o smjeni ravnatelja Dječje bolnice Srebrnjak Bore Nogala, nju je napadao i ranije, da bi se potom, pri obilasku lokacija na kojima je planirana izgradnja postrojenja za sortiranje otpada, obrušio na novinarku Nove TV – ona je kriva jer ga je pitala za gomile smeća po gradu. U čemu je točno problem Milana Bandića ne znamo, ne raspolažemo stručnim znanjima o neverbalnoj komunikaciji i verbalnim izgredima, no nema sumnje da nešto muči čelnu osobu metropole. Nekakav višak nervoze, agresije, što li, u svakom slučaju to ne izgleda dobro.

Bolnice

Dinamičan je život u zagrebačkim bolnicama. Povjerenstvo za unutarnji nadzor i kontrolu Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice dane je provelo trudeći se utvrditi što se dogodilo zamjenici ravnatelja Dijani Zadravec i Miji Primorac, voditeljici Odjela nabave medicinskih proizvoda, kad su se pomlatile. Tragajući za istinom, članovi Povjerenstva ispitali su sve sudionike sastanka na kojem su uvažene gospođe razmijenile udarce. Prema onome što je došlo do znatiželjne prijestolničke štampe, meč je počela gospođa Zadravec, verzije se razilaze oko toga je li gospođi Primorac istrgnula mobitel ili ju je udarila po ruci pa je nesretna naprava pala na pod. Potom je Primorac odgurnula Zadravec, a Zadravec je uzvratila nasrtanjem i ogrebotinama. Tada ih je razdvojio kolega, a prema onome što su zapazili promatrači, Primorac ima vidljive ozljede, otišla je i na bolovanje. Navodno objema prijete opomene pred otkaz. A zaposleni u Dječjoj bolnici Srebrnjak pobunili su se protiv smjene ravnatelja Bore Nogala. Žele, ističu, zaštititi dostojanstvo – svoje i pacijenata – te tvrde kako iza svega lošeg što se događa u bolnici stoji mržnja Bandićevih suradnica Ane Stavljenić Rukavina i Jelene Pavičić Vukičević. Prema Nogalovim riječima, i Hrvatska liječnička komora podržala ga je u stručnom radu, a zahvalio se Ministarstvu zdravstva koje je u bolnicu poslalo inspekciju. Uz gradonačelnikovu krizu u komuniciranju, Zagreb ima i ozbiljnu krizu upravljanja. Tko zna kakve sve krize iscrpljuju metropolitansku vlast.

Nevrijeme

U vrijeme izborne šutnje, besmislenog instituta koji se, nekom magijom, žilavo održava u hrvatskom izbornom sistemu, Hrvatsku je zadesilo nevrijeme. Šibenik je bio pod vodom, tuča je potopila i zabijelila Pakoštane, u Zadru je pijavica čupala stabla i krovove, grom je udario u katamaran pred zadarskom lukom, a kao i obično kad nas zadesi jugo, brodski je promet bio u kolapsu. Nevrijeme je potopilo rive u Šibeniku, Skradinu, Vodicama i Omišu, nevolje s vremenom osjetila je i Istra. Sve ostalo je OK.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više