Utorak
Hrvatski i slovenski premijeri Andrej Plenković i Miro Cerar nakon još jednog sastanka o graničnim problemima održanog u utorak nisu se mogli dogovoriti čak ni oko toga jesu li se dogovorili. Još uoči sastanka iz Zagreba su stizali pozivi na potragu za kompromisom, dok su slovenski vođe inzistirali na provedbi arbitražne odluke koju Hrvatska ne priznaje jer smatra da je donesena nakon nepravičnog postupka. Poslije sastanka, kao da ga nije ni bilo – svaka strana pjeva svoje. Plenković je obraćanje novinarima počeo hvalospjevom o odnosima dviju država i zapažanjem kako arbitražna odluka za Hrvatsku nije obvezujuća. ‘Hrvatska je sugerirala pravni okvir za pronalaženje rješenja i postizanje dogovora o obostrano prihvatljivoj granici i na kopnu i na moru. Postoji visok stupanj usuglašenosti o tome kako bi granica trebala izgledati’, zapazio je hrvatski premijer i napomenuo da dijalog nastavljaju stručnjaci. Cerar je pak sa istog sastanka ponio sasvim drugačije dojmove. Po njemu, dvije države nisu približile stajališta, jedino rješenje je primjena arbitraže koja je obvezujuća te je dodao kako je 29. prosinca zadnji dan priprema za njezinu provedbu.
Obje su države članice Evropske unije, granice se lako prelaze, a sporni je prostor malen čak i za njih, premda su obje nevelike. Granični slučaj zapravo je minoran, predimenzioniraju ga politike koje nisu sposobne riješiti baš ništa. Premijerovo ponašanje u ovom slučaju izgleda kao kreiranje hibridnog problema u državi punoj pravih i ozbiljnih belaja, jer što bi se promijenilo u našim životima kad bi arbitraža bila primijenjena?
Vrata
Tihomir Jakovina, Jurica Meić i Damir Krstinić ne spadaju u prvu ligu ovdašnje politike, ali njihov izlazak iz SDP-a govori o trendu u toj stranci. A on je porazan. Unutarstranačka previranja obično traju nekoliko mjeseci nakon gubitka vlasti. SDP je u opoziciji duže od dvije godine, izabrao je i novo vodstvo, ali ono krizu nije riješilo, nego razbuktalo. Jakovina je otišao uz ogorčeno pismo adresirano na vrh stranke. Podsjeća na katastrofalan rezultat SDP-a u Slavonskom Brodu u svibnju ove godine, niže dokaze o lošim unutarstranačkim odnosima, a lideru Davoru Bernarniću piše: ‘Ono što osobito iznenađuje, s obzirom na tvoj dugogodišnji staž u Saboru, je količina gluposti koju tamo izgovoriš kao i sugovornici koje odabireš.’ Iz stranke su prilično pomirljivo poručili da su Jakovini vrata i dalje otvorena, što potvrđuje kako nisu shvatili da im ih je upravo tresnuo u lice.
Vrdoljak
U prošlom ukazanju na funkciji predsjednika HNS-a Ivan Vrdoljak rezolutno je više puta odbio mogućnost ulaska u koaliciju s HDZ-om. Na koncu, ugurao je HNS u HDZ-ovu vladu. Sada, kad se nakon napetih unutarstranačkih izbora, na kojima je bio jedini kandidat, vratio na predsjednički položaj, zaziva kreativne industrije, IT sektor i tome slično što bi, po analogiji, značilo da nas čeka povratak u kameno doba. Vrdoljak ostvaruje točno suprotno od onoga što izgovori. Je li to posljedica karakternih manjkavosti ili mu jednostavno događaji izmiču nadzoru, nemamo pojma. Tek opažamo kako je obavio impresivan zahvat na HNS-u: stranku kojoj je oponiranje krajnjem HDZ-ovskom nacionalizmu jedina dosljedna politika, ugurao je u savez s HDZ-om i u vladu pa sada Predrag Štromar vegetira na poziciji ministra graditeljstva i prostornog uređenja, dok Blaženka Divjak, ministrica znanosti i obrazovanja, uzaludno pokušava uvjeriti sebe i javnost da upravlja obrazovnom reformom. Vrdoljaku želimo puno uspjeha u životnom političkom projektu, a to je srozavanje HNS-a. Vjerujemo u njega.
Smrt
Jedna je afganistanska izbjeglička porodica pokušala iz Srbije ući u Hrvatsku, ali ih je ovdašnja policija otpratila do pruge Tovarnik – Šid i naredila da se vrate u Srbiju. Na pruzi je vlak smrtno ozlijedio šestogodišnju Madinu. Dok nesretna obitelj svjedoči o nehumanim postupcima hrvatske policije, vlast šuti. Premijer se igra s Cerarom, predsjednica traga za adekvatnim sugovornicima u zemlji, a zagrebački je Advent najbolji u Evropi.
Deva
Predsjednica se fotografirala s devom. Za razliku od prošlogodišnjeg izleta u Sjedinjene Američke Države kad je stigla samo do ograde Bijele kuće, sada je doprla do nekog tko će obilježiti ovu etapu njezina mandata. Dakle, selfi s devom detalj je po kojemu ćemo pamtiti turneju Kolinde Grabar-Kitarović po Koprivničko-križevačkoj županiji. Sastala se i s dvonožnim svijetom, uglavnom uzaludno jer su, kao što znamo, predsjedničke ovlasti u Republici Hrvatskoj, nakon lošeg iskustva u devedesetim godinama, bitno reducirane.
Srećom.
Razbijači
Šestorica splitskih razbijača koji su, pod nejasnim okolnostima, sudjelovali u tučnjavi na tribinama u Beogradu na nogometnoj utakmici Partizana i Crvene zvezde, duže će vrijeme, možda i godinama, upoznavati smještajne ljepote beogradskih zatvora. Ne zna se zašto su dospjeli u Beograd, u istrazi su se, kako čitamo, branili šutnjom. No teorija ne manjka, od onih da su kao plaćenici jedne od frakcija Partizanovih navijača sudjelovali u obračunima za kontrolu tržišta droga, preko one da su izazvali nerede s ciljem rušenja Aleksandra Vučića, do tvrdnje supruge jednog od njih, inače splitske odvjetnice, da su u Beograd otputovali turistički. Načas smo zamislili na što bi sličili hrvatski mediji da su srpski huligani sudjelovali u borbama ovdašnjih navijača. Ne, ne, ne… nemamo što zamišljati: bili bi jednako glupi kao i srpski.
Dvori
Policija je požurila riješiti slučaj raketiranja Banskih dvora počinjenog 7. listopada 1991. godine te je obznanila kaznenu prijavu protiv šestorice odgovornih. Od njih, a zovu se Ljubomir Bajić, Slobodan Jeremić, Đuro Miličević, Čedomir Knežević, Ratko Dopuđa i Davor Lukić, hrvatskim je medijima najinteresantniji potonji zbog navodnog hrvatskog porijekla – iz Požege je. Tokom raketiranja Banskih dvora u njima su bili Franjo Tuđman, kasnije predvodnik udruženog zločinačkog pothvata u Bosni i Hercegovini, Stipe Mesić i Ante Marković.
