Zbrinjavanje
Dražen Keleminec i stotinjak ustaša – ili pristaša, svejedno – iz A-HSP-a u subotu su protestirali pred sjedištem Srpskog narodnog vijeća u Zagrebu. Vrištali su ‘Za dom spremni’, prenemagali se zbog eventualne zabrane tog pozdrava, smetalo im je državno financiranje srpskih institucija, urlali su protiv Milorada Pupovca… Potom su otišli pred sjedišta HDZ-a i SDP-a gdje su se glasali na sličan način. Na koncu, policija je privela organizatora Keleminca i nekolicinu ustaša. Pristaša. Svejedno. Izdvajamo najdublje misli s protesta. ‘Hrvatska treba sprovesti lustraciju i ukinuti boljševike koji danas zagovaraju krvnika Tita i usranu Narodnooslobodilačku borbu koja je bila okupatorska’, zaključio je Božidar Alić, dok je Keleminec imao druge, a opet iste probleme. ‘Da li se sjećate pod kojim oznakama su ubijali, klali, palili po Vukovaru, Dubrovniku, Škabrnji, Gospiću, Slavonskom Brodu, Vinkovcima… bilo kud? Pod petokrakom i jugoslavenskim zastavama i četničkim oznakama. Danas oni veličaju komunistički sistem, jugoslavenske zastave, petokrake zvijezde i zločinca, masona, Židova Josipa Broza Tita koji nije Hrvat, nego je Poljak’, poučio je okupljene A-HSP-ov poglavnik. Nešto ranije, mediji su objavili da Hrvatska ne stiže ispuniti rokove koje joj je Evropska unija dala za zbrinjavanje otpada. Navodno je sve stalo zato što se aktualnom ministru zaštite okoliša i energetike Slavenu Dobroviću iz Mosta nisu svidjeli planovi prethodnika, SDP-ovog Mihaela Zmajlovića. Zbrinjavajte otpad, podavit ćemo se.
Množidba
Prošle nedjelje zabilježena je snažna ofenziva predsjedničina Ureda u dnevnim novinama. Jedne su objavile nadasve atraktivnu temu ‘Sve predsjedničine žene’: najava je zauzela veći dio naslovne stranice s koje smo doznali da je ‘od 12 dužnosnika u Uredu sedam žena. One drže hijerarhijski najviše dužnosti’. Istoga dana, konkurentski je list objavio kako ‘predsjednica priprema dokument za Vladu’ i u njemu sedam prioriteta. Naglasci će, otkriva metropolitanski tisak, biti ‘na modernizaciji obrazovanja, teleučenju na otocima i selima’, na razvoju svih hrvatskih krajeva, a najvažnija je množidba, tj. demografija, što stvara pretpostavke za uspon kondoma na vrh ljestvice nacionalnih neprijatelja. O općenju bez prokreativnih ambicija da ne govorimo. Na ovom mjestu nekoliko puta smo se pitali zašto predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović seljaka Ured širom Hrvatske. Prijestolnički tisak prenosi njezin opažaj. ‘Tek kad uđete u svako selo, kad stupite čizmom u blato ili dođete na opustjeli jadranski otok ili šumu u Gorskom kotaru, možete spoznati cijelu Hrvatsku, a ta je spoznaja političarima i državnicima krucijalna. Mi živimo okruženi svojim savjetnicima i nemamo uvijek realnu sliku o svijetu’, izjavila je KGK. Šteta što ne ide u Jasenovac.
Slika
Blago se slici blaženog Ivana Merza, blagoslovljena je rukom i riječima banjalučkog biskupa mons. Franje Komarice osobno. I to na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, u povodu 120. obljetnice blaženikova rođenja. To je, ujedno, prvi put da je slika izložena u javnosti. Nakon blagoslova, uslijedila je svečana akademija na kojoj je promovirana knjiga ‘Apostol Kristov’ Domagoja i Krešimira Jakumetovića iz Vukovara. Prema hrvatskom – Šta hrvatskom? Najhrvatskijem! – tisku, umjetnik je naslikao dva blaženikova portreta, u austrougarskoj uniformi i u odijelu, a Komarica je blagoslovio samo Merzovo civilno izdanje. Drugo djelo, iz nama nepoznatih razloga, nije doživjelo milost blagoslova. ‘Znajući tko je, gdje i kada naslikao ovaj portret blaženog Ivana Merza, ne možemo se oteti dojmu da je umjetnik, svjesno ili nesvjesno, kroz lik blaženika smještenog u prostor zatvorske ćelije izrazio također i sebe te svoje duševno stanje’, izjavio je pater Božidar Nagy 2009. godine, kada su slike stigle iz Nizozemske u Zagreb. Ova epohalna vijest objavljena je u nacionalnom – Šta nacionalnom? Najnacionalnijem! – tisku i to ne u kulturnoj rubrici, nego na stranicama unutarnje politike, što je jedan od najdubljih prodora svijeta umjetnosti među političke vijesti. A na prednje novinske stranice stigla je zbog umjetnikove slave. On je Ante Gotovina i slikao je dok je boravio u haškoj ćeliji. Koja je poanta vijesti? Vjerojatno poruka nepriznatim slikarima da ne klonu duhom. Neka se odvaže na tegobnu umjetničku edukaciju od Legije stranaca do Hrvatske vojske i, po mogućnosti, nekog suda za ratne zločine. Tamo se stječu slikarske vještine dostojne prednjih stranica domoljubnog – Šta domoljubnog? Najdomoljubnijeg! – tiska. I biskupskog blagoslova.
Sud
Ustavni sud nije htio prihvatiti prijedlog Stipe Mesića, bivšeg hrvatskog predsjednika, za ocjenu ustavnosti odluke o ukidanju njegova ureda koju je donijela prošla polugodišnja Vlada HDZ-a i Mosta. Prema Mesiću, odluka Ustavnog suda nedvojbeno je pobjeda ne samo aktualne vlasti, odnosno vodeće stranke vladajuće koalicije, nego i svih onih posvećenih razgrađivanju politike koju je vodio puno desetljeće ‘na dobrobit države i svih njezinih građana, a imajući na umu i potrebu normalizacije i stabilizacije cijele regije. Pobjeda je to zagovornika i protagonista povijesnog revizionizma, revitaliziranja fašizma i njegovih idejnih zasada’, zapazio je. Ustavni sud smatra kako ‘institucija predsjednika RH po prestanku obnašanja dužnosti’ nije ustavna kategorija te o njoj odlučuje zakonodavac. Cijeneći idejnu orijentaciju zakonodavca, nitko tko ne iskazuje stanovite simpatije prema fašizmu ne treba očekivati nikakve blagodati.
Šala
Za kraj, malo humora. Riječ je o međunarodnom ugledu i utjecaju Republike Hrvatske čija je potraga za Zsoltom Hernadijem, prvim čovjekom MOL-a, naišla na visok, dug i čvrst zid međunarodne nezainteresiranosti. Hrvatska je za njim raspisala tjeralicu, koju je nekoliko država odbilo provesti. Hernadi je lani na primjer bio u Austriji, nije uhapšen, Njemačka je također odlučila da ga neće lišavati slobode, a Interpol je početkom studenoga brisao međunarodnu tjeralicu, pa Hernadi sada može slobodno kamo god hoće, samo mu je mudro izbjegavati Hrvatsku. Zbog toga se zagrebački Županijski sud odlučio obratiti Evropskom sudu pravde u Luksemburgu koji bi trebao, uz ostalo, utvrditi smije li nacionalna sigurnost države članice Evropske unije biti razlog za ignoriranje evropskog uhidbenog naloga. Upravo se na nacionalnu sigurnost pozivaju mađarske vlasti kada objašnjavaju zašto štite MOL-ova čelnika. Hrvatska traži Hernadija zbog sumnje da je bivšem premijeru Ivi Sanaderu isplatio deset milijuna eura za prepuštanje upravljačkih prava u Ini. Mala zemlja za velike štete.
