Novosti

Društvo

Protokolom protiv napada na novinar(k)e

U pripremi je protokol za borbu protiv govora mržnje koji bi se trebao primjenjivati u redakcijama hrvatskih medija s ciljem zaštite novinara, rečeno je na okruglom stolu "Zajedno protiv mržnje"

Large hnd mrznja 1

Okrugli stol održan je u velikoj dvorani Novinarskog doma u Zagrebu (foto Nenad Jovanović)

Iako se bilježi rast napada na novinar(k)e, postoji dobra suradnja između medija, medijskih organizacija i policije, a u pripremi je i protokol za borbu protiv govora mržnje koji bi se trebao primjenjivati u redakcijama hrvatskih medija s ciljem zaštite novinara, rečeno je na okruglom stolu "Zajedno protiv mržnje" održanom zadnjeg martovskog dana u prostorijama Hrvatskog novinarskog društva.

Nakon uvodnih riječi predsjednika HND-a Hrvoja Zovka i predsjednice Sindikata novinara Hrvatske Maje Sever o problemima maltretiranja novinara, riječ su dobili predstavnici hrvatskih institucija koje se bave ovim problemom.

Prema riječima ravnateljice Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija u Ministarstvu kulture i medija Jasne Vaniček-Fila, govor mržnje najviše je zastupljen na društvenim mrežama, a manje u medijima i to najčešće među komentarima čitatelja.

Izrazila je zadovoljstvo što je prilikom donošenja Zakona o elektroničkim medijima postignut konsenzus s novinarima te njihovim cehovskim udruženjima i izdavačima po kojem je odgovornost za komentare prebačena isključivo na one koji ih pišua.

Po riječima članice Vijeća za elektroničke medije (VEM) Anita Malenica, Agencija za elektroničke medije je medijski regulator u sankcioniranju govora mržnje, a ne organ cenzure. U registru postoji 600 elektroničkih medija i publikacija koje zbog govora mržnje mogu biti podložne sankcijama.

- Tako smo zbog govora mržnje prema migrantima "zamračili" šest TV postaja u njihovim prime time terminima - rekla je i naglasila potrebu borbe protiv govora mržnje. Prema jednom istraživanju, u Švedskoj je sedam od deset novinarki bilo izloženo govoru mržnje, rekla je Malenica koja kao jedan vid zaštite od nasilje vidi i zajedničke projekte s nevladinim sektorom.

Novinarka 24 sata Laura Šiprak napravila je razliku između pojedinačnih prijetnji i orkestriranih kampanja s naručenim komentarima kao reakcijama na njihovo pisanje.

- Negativnim komentarima nastoji se poljuljati povjerenje u novinar(k)e, srozati im reputaciju i prikazati medije i novinare kao neprijatelje društva. Oni koji prijete ili koriste govor mržnje pouzdaju se u anonimnost, iako se IP adresa može relativno lako otkriti - rekla je Laura Šiprak.

Matea Grgurinović iz Faktografa govorila je o iskustvima tog portala koji je uz uobičajene prijetnje doživio i hakerski napad.

Zlatko Budimir iz MUP-a naglasio je da se prijetnja goni po službenoj dužnosti i ukazao da Facebook često ne udovoljava zahtjevima za otkrivanjem identiteta govornika mržnje, a državni organi ne postupaju po automatizmu kad je za neko djelo zaprijećena kazna manja od pet godina. Ukazao je na slučaj kad su jednom mediju prijetnje dolazile s 52 profila, pri čemu je identificirano 26 osoba koje se procesuiraju, ali ostali najvjerojatnije neće biti otkriveni.

Tu se u kratkoj raspravi moglo čuti i da oni koji su vrlo hrabri u prijetnjama, postaju vrlo meki i uplašeni, pa i uplakani, kad ih otkriju i dovedu u zgradu Krim policije, pa onda shvate što su učini.

Javier Luque, voditelj digitalnih komunikacija za Međunarodni press institut, koji je radio na problemima iskazivanja online mržnje prema novinarima i medijskim organizacijama od 2014., govorio je o radionicama na kojoj je predstavnike većih hrvatskih medija upoznao s protokolom koji bi se u skoroj budućnosti trebao primjenjivati u redakcijama i hrvatskim medijskim kućama.

Za komentar aktualne situacije zamolili smo čelne ljude HND-a i SNH-a.

- Ovo je vrlo važna tema jer govor mržnje nije od jučer; godinama i desetljećima se taloži u institucijama zbog čega često ispaštaju naše kolegice i kolege. Kultura nasilje prisutna je u društvu i često dolazi do pojava mržnje i nasilja prema kolegama samo zato što rade svoj posao. Imamo jako dobru suradnju s policijom, ali je problem u daljnjoj fazi, odnosno u procesuiranju slučajeva. Važno je da se o ovoj temi govori kako bi se digla na viši nivo i kako bi se u društvu osvijestilo da on line nasilje i širenje mržnje nije nešto što se dešava nekom drugom i negdje drugdje, već su meta su brojne naše kolegice trpe strašne posljedice zbog toga. Nažalost, prema podacima HND-a, broj prijavljenih slučajeva govora mržnje i nasilja nije u padu. Kao i s tužbama protiv novinara, trend se ne smanjuje nego povećava. Uostalom, radimo u društvu gdje su mediji označeni kao dežurni krivci za sve i kao neprijatelji države - rekao nam je Zovko.

Kako je za Novosti izjavila Maja Sever, stanje je generalno loše, ne samo u Hrvatskoj.

- Uz fizičko nasilje, u porastu je i govor mržnje, pa se moramo početi štititi. Za to postoji nekoliko razina, a jedna od njih je uspostava mehanizama zaštite unutar redakcije. Dobro je da se surađuje i da se suradnja unapređuje. Prijetnje se moraju prijavljivati kako bi ih evidentirali i kako bi se pružila sva moguća podrška i zaštita novinarima. Naravno, postoje dobre prakse uspostave protokola suradnje medijskih kuća, medijskih organizacija, policije i tužiteljstva. U Nizozemskoj se u roku od 48 sati pokreće postupak protiv svakog napadača. Zato bi voljeli da se po uzoru na te modele napravi suradnja s institucijama unutar Hrvatske – kazala je.

Na pitanje kakvo je stanje u drugom državama regije, Sever je rekla da ne bi pravila usporedbe i govorila da je u Hrvatskoj bolje.

- U BiH su radili istraživanje i došli do podatka da postoji zabrinjavajući postotak ljudi koji smatraju da je normalno udariti novinara. Medijsko okruženje u Srbiji je drugačije od našeg zbog velikog broja tabloida i međusobnih napada novina - rekla je i ukazala na zabrinjavajući utjecaj političara. Kad Plenković ili Milanović napadaju novinare, problem je što pokazuju obrazac drugima, jer ako to oni mogu, zašto to ne bi mogao neki Pero ili Milan. Oni bi trebali dati pozitivan primjer za komuniciranje, ali to ne rade. Ipak, mi reagiramo kad se vrijeđa kolege, a pokrenuli smo i kampanju "Samo odgovorite na pitanje" - naš posao jest da ih pitamo, a njihov da odgovaraju, rekla je.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više