Nagnuo se prema meni i dirao me po lijevoj nozi, po bedru. Hvatao me za koljeno i pričao mi da je bivši specijalac. Stalno sam micala njegove ruke i tražila ga da prestane, no on me uhvatio za bradu i pokušao poljubiti. Ponovo sam mu rekla da prestane. On je uzvratio da ima vremena do šest ujutro, naglasio je da uporan i da dobije sve što želi. Kad nisam više znala kako da se obranim, izašla sam iz auta. Bila sam vani desetak minuta, onda je i on izašao i rekao da se vratim unutra i da će me prestati dirati. Govorio je kako on redovito vara svoju ženu, da su njemu sve žene lijepe, rekao je kako ga zanima je li pička uska ili široka te kako bi moje sise stajale u njegovoj ruci. Tvrdio je kako i meni fali seks dok sam na terenu kao i da ću se pokajati ako ne budem imala spolni odnos s njim. Ispitivao me o veličini grudnjaka, govorio da mu se sviđa boja moje kose i očiju i tražio da mu pokažem svoje tijelo. To je potrajalo sve do šest ujutro. Nisam imala ni snage ni novaca nastaviti s procesom, zapravo i nije bila stvar troškova, nego mi je postalo jasno da bi Županijski sud vjerojatno samo prekopirao ovu prvostupanjsku presudu pa sam iz tog razloga stala. Sutkinja je rekla da se moralo ponoviti bar još jednom (seksualno nasilje, op.a.), a ja smatram da je dobro što se više nikada nije ponovilo. Željela sam da sutkinja shvati da mi je bio nadređen i da je namjerno složio smjenu kako bi radio sa mnom. Željela sam da uvidi da je to trajalo punih šest sati.
Ovaj iskaz policijske službenice, koja je prijavila svog šefa za seksualno zlostavljanje, pročitan je na prosvjedu ‘Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama i djevojčicama’, koji je u subotu održan na zagrebačkom Cvjetnom trgu. Pod sloganima ‘I jedanput je nasilje’ i ‘Pravosuđe ne štiti žene’, žene su osmu godinu zaredom u Hrvatskoj progovorile o slučajevima nasilja poput navedenog i institucijama koje ih ne štite.
U konkretnom slučaju koji se zbio 2016. godine, žena je prijavila svog nadređenog za seksualno uznemiravanje na poslu, ali je tužiteljstvo odbacilo prijavu i time oslobodilo zlostavljača. Mlada žena je morala sama preuzeti kazneni progon i sudske troškove u iznosu od 10.000 kuna. U pomoć su joj priskočile Inicijativa Spasi me, SOLIDARNA - Zaklada za ljudska prava i solidarnost te Platforma za reproduktivnu pravdu, koji su početkom godine pozvali građanke i građane da donacijama podrže žrtvu.
Aktivistkinja Sanja Cesar rekla je da je slučaj seksualnog zlostavljanja policajke dobar primjer odnosa društva i institucija prema seksualnom nasilju i da problem postoji na nekoliko razina.
- Prva razina je stigmatizacija, okrivljavanje žrtve, pitanje što su nosile, jesu li pile, kako su se ponašale, kako nisu shvatile ‘kakav je to muškarac’. Druga razina je potpuna nesvijest o odnosima moći povezanih s nasiljem. Na ovom primjeru jasno možemo vidjeti o čemu je riječ: to je odnos moći između muškarca i žene, to je zatim odnos između starijeg muškarca i mlađe žene, pa odnos moći između uglednog starijeg muškarca, koji je branitelj i ima dugotrajno iskustvo na poslu, i mlađe žene koja je tek počela raditi. I na kraju, to je odnos moći između onoga tko je u svom mjestu u odnosu na osobu koja je pridošlica - kazala je Cesar i dodala da sve ovo doprinosi tome da žrtve teško prijavljuju nasilje.
Ona smatra je ključni problem sustava u tome što on isključuje odnose moći kada razmišlja o nasilju.
- Koji je najlakši način da se nekog posrami i ponizi nego da se ispriča neki seksualni trač, podijeli neka snimka, uputi seksualna primjedba, dodirne ili siluje osobu. To je način na koji se sa ženama komunicira i na koji ih se zastrašuje. Sustav ignorira povezanost odnosa moći i seksualnog nasilja, a onda kad to izađe u javnost svi su jako začuđeni i šokirani. U postojećem sustavu sankcioniranje seksualnog nasilja je iznimka, a ne pravilo - zaključila je Sanja Cesar.
Na prosvjedu se govorilo i o poraznim statistikama: na jedno prijavljeno silovanje dolazi 15 do 20 neprijavljenih. Prema procjenama, u Hrvatskoj godišnje ima oko 1800 slučajeva silovanja, od čega je prijavljeno njih oko 120, a maksimalno ih 10 posto završi pravomoćnom presudom.
- To je 12 od ukupno 1800, a to je zločin - poručila je Cesar.
Novinarka Maja Sever naglasila je da je važno senzibilizirati javnost i provoditi ratificiranu Istanbulsku konvenciju kako bi se osigurala zaštita i spriječilo nasilje. Kao građani i građanke, kao institucije sustava trebamo, kako navodi konvencija, osuditi sve oblike nasilja nad ženama i nasilje u obitelji. Prepoznajući da je ostvarenje de jure i de facto ravnopravnosti žena i muškaraca ključni element u sprečavanju nasilja nad ženama, poručila je Sever.
Rada Borić, koordinatorica kampanje, rekla je da će se ovaj prosvjed od 14. februara pa sve do 8. marta održati diljem Hrvatske, u velikim gradovima, ali i onim manjim poput Pakraca, Križevaca i Korčule.
Muzičku podršku na prosvjedu dale su jake ženske muzičke snage: U pol’ 9 kod Sabe, OSDS te izvođačice Nera Mamić i Mirna Škrgatić.
Potresna svjedočanstva zlostavljanih žena na prosvjedu su čitale i Sanja Bilas, Jelena Veljača i Željka Veverec. Akciju su organizirale: Ženska soba - Centar za seksualna prava, CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje, Centar za ženske studije, Platforma za reproduktivnu pravdu, Udruga u dobroj vjeri, Zaklada Solidarna, RODA – Roditelji u akciji, Bolja budućnost – Udruga žena Romkinja Hrvatske i SOIH - Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske. Podršku organizaciji akcije je pružilo Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Grada Zagreba.
