Nagrade "Nada Dimić" i "Vesna Kesić", u organizaciji Fonda za druge, u petak navečer su na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu iznova dodijeljene "kreativnim pojedincima koji svojim nekonvencionalnim idejama i radom inspiriraju i osnažuju zajednicu u kojoj djeluju".
Tako, naime, glasi temeljni opis tih priznanja udruge Domino, dok su fizički ona izvedena u vidu kocke ulične kaldrme s prigodnom gravurom. Za ovogodišnje njihovo izdanje žirirali su: Barbara Blasin, Danka Derifaj, Sanja Despot, Snježana Pavić i Hrvoje Šimičević, uz Brunu Isakovića i Zvonimira Dobrovića iz Fonda za druge.
Prvu od dvije redovne te ravnopravne nagrade „Nada Dimić“ dodijelili su Karli Jelić, Dori Čaldarović i Vidi Skerk studenticama Akademije dramske umjetnosti koje su na toj ustanovi digle svoj glas zbog neizdrživog zlostavljanja s pozicija nastavničke moći. Točnije, "izlažući sebe nasuprot gromoglasnoj šutnji institucija", kao što je iz obrazloženja žirija pročitao Šimičević, novinar tjednika Novosti i dosad jedini dobitnik obiju ovih nagrada, "pokrenule su prosvjed protiv sustavnog ignoriranja i zataškavanja problema seksualnog zlostavljanja".
Tim su činom ove tri laureatkinje ujedno, kao što je znano iz medija, "ohrabrile svoje kolegice i kolege da stanu u obranu svog dostojanstva i prava na studiranje u sigurnom okruženju". Novčani dio nagrade od 1000 eura, međutim, one su odlučile donirati izravno žrtvama Dalibora Matanića, za psihološku i pravnu te drugu pomoć za koju imaju potrebu.
Druga ravnopravna nagrada "Nada Dimić" uručena je Valeriji Kanđeri, psihologinji s dugogodišnjim stažem u sustavu socijalne skrbi koja se javno zalagala i uspjela zaštititi pravo jedne šestogodišnje djevojčice na smještaj i brigu, pritom se konfrontirajući s više od 30 institucija koje su joj to uskratile. Kanđera je svojih tisuću eura podijelila s Udrugom za djecu s teškoćama u razvoju Zvončići iz Karlovca, a nakon preuzimanja nagrade upozorila je okupljene na nekoliko alarmantnih činjenica iz sustava.
- Udomiteljskih obitelji - kazala je ona između ostalog - ima sve manje, i bit će ih još manje, jer se s njima ne radi dobro.
A to što nije dobro, također se moglo čuti, odnosi se jednako na netransparentan manjak novca, kao i na organizacijske promašaje s centralizacijom sustava koja pogađa i njegove radnike i korisnike i suradnike.
Konačno, ovogodišnji dobitnik nagrade "Vesna Kesić" je Drago Hedl, proslavljeni novinar iz Osijeka, danas član redakcije portala Telegram, jedan od onih za koje bi se s punim pravom moglo reći da ih ne treba posebno predstavljati. No s još većim razlogom je za njega ovom svečanom prilikom navedeno da je "svojim beskompromisnim, britkim i neustrašivim novinarskim radom" razotkrio i ukazao "na sustavne i etičke probleme, korupciju i kriminal kroz čitav spektar lokalnih i nacionalnih političkih razina moći".
U obrazloženju žirija naglašeno je da Hedl ni danas ne odustaje od takvog novinarstva, kao što nije ustuknuo ni 1991. godine kad je oružjem izbačen s radnog mjesta glavnog urednika Glasa Slavonije. Primajući nagradu, Drago Hedl prisjetio se dubokog traga u novinarstvu što ga je za sobom ostavila njegova i naša kolegica Vesna Kesić, po kojoj je to priznanje nazvano, a koja je bila i jedna od začetnica nagrade "Nada Dimić".
- Inače, danas sam rekao supruzi, na putu u Zagreb - dodao je on - kako se osjećam neobično, jer ovamo dolazim uglavnom samo na sud.
Zaključio je Hedl porukom da ne kani stati ni ubuduće, te konstatacijom da novinarski posao ipak, usprkos svemu, "čini neke promjene", i da može "utjecati na pomake nabolje", jer "da nisu novinari svašta radili, ne bi ni državni odvjetnici ništa".
