Pet vodećih liječničkih udruga u Hrvatskoj najavilo je u ponedjeljak održavanje protestnog skupa u subotu, 18. veljače, na Markovu trgu u Zagrebu, zbog nezadovoljstva tog medicinskog kadra stanjem u hrvatskom zdravstvu. Uz to su organizatori - Hrvatski liječnički sindikat, Hrvatska liječnička komora, Hrvatska udruga bolničkih liječnika, Koordinacija hrvatske obiteljske medicine i Inicijativa mladih liječnika – predstavili rezultate ankete u kojoj je sudjelovalo oko 5700 njihovih članova.
Čak je 97 posto ispitanika pritom iskazalo neslaganje sa svojim trenutnim radnopravnim statusom, dok se među zahtjevima navedenih udruga posebno ističe i pitanje usklađivanja rada liječnika, na svim razinama zdravstvene zaštite, s vremensko-kadrovskim normativima. Nadalje, traže korekciju koeficijenata složenosti poslova pojedinih kategorija liječnika i specijalizanata, donošenje Zakona o radnopravnom statusu liječnika prije idućeg ljeta, kao i ukidanje postojećih ugovora za liječnike-specijalizante.
Ministar zdravstva RH Vili Beroš na to je reagirao plenkovićevskom izjavom da ništa od toga „nije tema za podizanje medijske vidljivosti“ jer se „rješenja mogu realizirati jedino dijalogom“. No dijaloga nema i stoga što ih baš on ne želi pozvati sve na razgovor, nego samo sindikat kojem je jesenas udijelio traženi status reprezentativnosti, ne obazirući se na ostale, već tada poznate neteme. U igri je danas zato i mogućnost liječničkog štrajka, pa bi nas obnoć moglo zateći stanje u kojem se zbog zdravstvenih problema nećemo imati obratiti kome doli privatnim ustanovama.
Grabimo priliku da u tom kontekstu prenesemo jednu dragocjenu vijest: privatni sektor u zdravstvu Hrvatske stoji dakle nikad bolje, s prihodom koji je lani narastao za 40 milijuna kuna samo iz blagajne Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, u odnosu na prethodnu godinu. Tako su privatne poliklinike, specijalističke bolnice, laboratoriji i drugo – ukupno 210 adresa – dohvatile gotovo 600 milijuna kuna potraživanja od javnozdravstvenih financija, mahom za dijagnostiku, terapije i specijalističke preglede.
Možda tema Berošu nije ni to, doduše, pa nema smisla više naklapati o tome da se privatnici bogate nenadziranim radom liječnika iz javnog sustava u fušu po njihovim uglednim kućama, ili tome da skupa dijagnostička aparatura u javnim bolnicama nije ni približno dostatno iskorištena, a liste čekanja pacijenata na liječnički tretman se nipošto ne skraćuju. Ipak, već nas sustižu glasovi o novim postignućima hrvatskog javnog zdravstva, ovaj put iz područja kontracepcije i njezine dostupnosti, sve povodom objave Kontracepcijskog atlasa Europe za 2023. godinu.
Prema tome izdanju Europskog parlamentarnog foruma za seksualna i reproduktivna prava, uz primjenu niza kriterija, Hrvatska je smještena na samo kontinentalno začelje po dostupnosti sredstava za sprečavanje začeća i genitalno-higijensku zaštitu. Iza nas su tek neke perjanice konzervativne ideologije poput Mađarske i Poljske, što se tiče članica EU-a, a bolje je plasirano više europskih zemalja s istoka i zapada koje niti nisu dio europsko-unijskog članstva.
Od ostalih novosti iz sektora medicinskog, a usput i medijskog, nije zgoreg primijetiti da se infamnoj struji poricanja odgovornosti sustava za smrt našeg kolege Vladimira Matijanića prije nekoliko dana pridružio Drago Pilsel na portalu Autograf. Budući da je tome pristupio docirajući o nedostatku kvalitetnog novinarstva, te ističući svoje kvalifikacije i primljene nagrade, za sva buduća novinarsko-istraživačka priznanja odavde predlažemo i taj njegov prinos dubinskom unapređenju novog dna hrvatske žurnalistike.
