Uoči ovogodišnjeg obilježavanja Dana Karlovačke županije, 10. aprila na zgradu Zemljišnoknjižnog odjela u Vojniću, Općinskog suda Karlovac, postavljena je spomen ploča u znak sjećanja na navodna stradanja zatvorenih Hrvata, pošto je u toj zgradi za vrijeme Republike Srpske Krajine bila policijska stanica i u njenom sklopu improvizirani zatvor.
Na spomen ploči doslovno stoji: ‘U znak sjećanja i opomene da se ne zaboravi na ovom su mjestu tijekom domovinskog rata 1991. - 1995. god. bili zatvarani, mučeni i ubijani hrvatski branitelji i civili. Vojnić, 11. 04. 2015.god. Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora’.
Ploču je postavilo Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora, podružnica Sisačko-moslavačke županije iz Siska. Zgrada je u vlasništvu države. Pored ove ploče istim povodom u Karlovcu, na Turnju i u Gornjem Mekušju, na bivšim crtama razdvajanja i razmjene zarobljenika također su postavljene spomen ploče, koje su otkrivene dan kasnije, 11. aprila, a tim svečanostima su prisustvovali visoki uzvanici na čelu s gradonačelnikom Damirom Jelićem, karlovački i sisačko-moslavački župani Ivan Vučić i Ivo Žinić, Ivo Jelušić, izaslanik predsjednika Sabora Josipa Leke, Ante Deur, izaslanik predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović i Ivan Lipak, predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora za Sisačko-moslavačku županiju. Dva dana kasnije, održani su izbori za vijeća mjesnih odbora i gradskih četvrti, pa se očito radilo o uvriježenom HDZ-ovom ritualu buđenja strasti uoči izlaska na glasališta.
Samo postavljanje ploče tako i tajming postavljanja u Vojniću i na području cijele Karlovačke županije izazvali su negodovanje. U Vojniću, kažu, nije bio nikakav konclogor niti je tamo itko stradao pa se radi o najobičnijem falsificiranju događaja iz devedesetih. Dožupan Karlovačke županije Siniša Ljubojević kaže da ta ploča vrijeđa srpski narod iz Vojnića, a posebno ukazuje na datum postavljanja ploče - 10. april, kada je 1941. formirana NDH. SDSS-ovci iz Vojnića, predsjednica organizacije Nada Malbaša i Mirko Martinović, općinski vijećnik, također su osudili postavljanje ploče. Predsjednik Županijskog VSNM-a Karlovačke županije Rade Kosanović kaže da ako je tamo bio logor, kako se onda mogu nazvati mjesta gdje su bili zatočeni i mučeni Srbi te kako do sada nitko nije sudski optužen zbog toga.
- Kako to da nitko iz Vojnića i vodstva Županije nije u prošlih 20 godina od Oluje došao na ideju da obilježi to mjesto kao logor, već dolazi netko sa strane, iz susjedne županije i nepotrebno unosi nemir u mirnu sredinu? Vodstvo općine ne nalazi za shodno da na crkvi u Kolariću oda počast za više stotina ubijenih Srba civila u toj crkvi prije 74 godine. Ako su ploče postavljene na mjestima ‘razmjene logoraša’, onda je i Hrvatska imala logore pa bi i mi mogli na ta mjesta postaviti spomen ploče. No, znamo da nam to ne bi bilo dozvoljeno kao što ne možemo položiti vijence i zapaliti svijeće na Koranskom mostu, gdje je bio ratni zločin. Antifašistima se više od deset godina ne dozvoljava vraćanje spomen ploče na pročelje stare bolnice na Dubovcu u sjećanje na herojsku akciju kordunaških partizana i Vece Holjevca, kaže Kosanović.
Dragan Bjelivuk (Nezavisna lista), predsjednik Općinskog vijeća Vojnića, također kaže da u Vojniću nije bilo nikakvog logora, već zatvor u sklopu policije gdje su bili zatvarani uglavnom domaći Srbi koji su dolazili u sukob s ratnom politikom RSK, a među njima i on.
- Ako je netko bio ubijen, onda je trebalo napisati njegovo ime. Ja sam za to da se obilježe sva mjesta stradanja svih ljudi. O postavljanju ploče je bilo govora uoči sjednice Općinskog vijeća 9. aprila i čuo sam da postoji pismeno odobrenje za postavljanje ploče na zgradu Suda koje je potpisao ministar pravosuđa. Ja nisam prisustvovao otkrivanju ploče, kaže Bjelivuk.
- Ploča nije postavljena po odluci Općinskog vijeća jer niti na jednoj dosadašnjoj sjednici to nije bilo na dnevnom redu. Ako je o postavljanju ploče bilo riječi, to je moglo biti samo neformalno, kaže bivši načelnik općine Branko Eremić (SDP). Njegove riječi potvrđuje i vijećnik Miloš Mrkić (Zelena stranka).
- Nisam bio upoznat sa tom idejom i postavljanjem ploče niti je to bilo točka na sjednicama Općinskog vijeća. Ovdje nije bio nikakav logor nego zatvor gdje su bili zatvarani Srbi zbog raznih stvari, a mislim da je bilo i nekoliko Hrvata, kaže Mrkić. Na stranicama Općine Vojnić može se naći odluka načelnika Nebojše Andrića (HDZ) od 13. marta kojom se dozvoljava postavljanje ploče. Načelnik se poziva na član 44. Statuta općine koji mu dozvoljava takve odluke na imovini općine. No zgrada Suda nije u vlasništvu općine.
Željka Šaponja, glasnogovornica DUUDI-ja (Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom) nam je u rekla da u ovoj ustanovi nikome nisu dali odobrenje za ovakav čin, ali da je moguće da je zgrada predana na upravljanje Ministarstvu pravosuđa. Njihov glasnogovornik Sergej Abramov je potvrdio da je izdano takvo odobrenje. Ostaje pitanje koliko je sličnih ploča na ovakvu prijevaru do sada postavljeno, koliko je dobiveno odobrenja za postavljanje i koliko ih se lažnih još planira postaviti? U SDSS-u Vojnića još razmišljaju hoće li službeno zatražiti da se ta lažna spomen ploča ukloni.
